Uz malo odlučnosti i discipline, vježbanje ne mora biti dosadno i ne mora oduzimati previše vremena. Tajna je u usvajanju novih navika: umjesto da se dvaput tjedno dobro oznojite, još bolje rezultate možete ostvariti i malo-pomalo tijekom tjedna.

Hodanje je glavno oružje svakodnevne tjelovježbe. Lako je, pogodno i nije skupo, a sve što vam je potrebno su volja i kvalitetna obuća. Od svih fizičkih aktivnosti, u rekreativnom hodanju je najmanja mogućnost ozljeda. Dovoljno je da šećete trideset minuta dnevno, pa ćete već smanjiti rizik od problema sa srcem i krvožilnim sustavom, kao i od nekih drugih kroničnih bolesti. Osim toga, steći ćete bolju kontrolu tjelesne težine, ojačati kosti i muskulaturu i, ne najmanje važno, popraviti raspoloženje.

Po pojmom 'hodanje' ne mislimo isključivo na sporu šetnju, jer je za zdravlje nužno koji put se oznojiti i značajno ubrzati rad srca. Dakle, ako ne trčite i ne bavite se nikakvom organiziranom aerobnom aktivnošću, barem dva do tri puta tjedno trebali biste hodati žustrije (brže) po 30-ak minuta, i to toliko da osjetite da ste se zapuhali i da vam srce ubrzano radi.

Usvojite 'hodački' mentalitet: uvijek se trudite dodati još koraka u svakodnevnu rutu. Tamo gdje postoje stepenice, izbjegavajte lift. Uvedite dodatne kilometre šetnjom u pauzi za ručak, ako idete autom na posao parkirajte se malo dalje i propješačite dio puta. Putujete li gradskim prijevozom, izađite stanicu ili dvije prije od svog odredišta. Nabavite pedometar: to je jeftina spravica koja bilježi prijeđenu udaljenost tijekom dana. Zadajte si određenu kilometražu koju trebate prijeći tjedno te je svakog tjedna malo povećajte. Odlučite li hodanje usvojiti kao dugoročnu naviku, nađite društvo s kojim vam je ugodno hodati. Nagradite se poslije uspješnog tjedna hodanja: priuštite si bilo koji sitni užitak koji će vas stimulirati za nastavak hodanja.

Možete li birati put kojim ćete hodati do cilja, birajte parkove i zelene površine ili barem idite manje prometnim, pokrajnjim ulicama. Dok hodate možete se dodatno 'poigrati' i vježbati još koju skupinu mišića: kružeći ramenima naprijed-natrag ili čak kružeći cijelim rukama, hodanjem tako da zemlju prvo dotaknete petama, a na kraju prstima i sl.

Prakticirajte izometrijske vježbe dok sjedite: stegnite mišiće abdomena i držite tako 30 sekundi te normalno dišite; zatežite i opuštajte mišiće nogu naizmjence 60 sekundi... Preporučuje se svaku vježbu odjednom ponoviti u tri ciklusa. Rotirajte vježbe za različite dijelove tijela. Budete li ovako vježbali nekoliko puta dnevno, već nakon tri tjedna osjetit ćete da su vam mišići čvršći i zategnutiji.

Mnogi će reći da nije dobro gledati televiziju dok vježbate, no ako je izbor uopće ne vježbati ili vježbati navečer uz televizor, jasno je da je ipak druga opcija bolja. Nabavite sobni bicikl ili jeftinu, plastičnu step platformu (stepenicu), te svakoga dana vježbajte 10-15 minuta. Ako na ovaj način vježbate prije spavanja, lakše ćete zaspati.

Istraživanja su pokazala da aktivnostima koje ne spadaju u sferu tjelovježbe možemo povećati sagorijevanje kalorija za 100 do 150 kalorija po satu. Sustav tih aktivnosti nazvan je NEAT, odnosno non-exercise activity thermogenesis – ili, u prijevodu: termogeneza ne-vježbalačkim aktivnostima. Disanje je najjednostavnija ovakva aktivnost, a većina ljudi diše plitko i podcjenjuje moć disanja. Bilo gdje i bilo kada možete duboko disati: najprije produžite jedan udisaj na otprilike šest sekundi, zadržite ga sekundu do dvije pa izdahnite u trajanju od šest sekundi. Zatim dišite brže, kao da ste upravo pretrčali 100 metara.

Kad god možete, dižite različite, relativno lagane terete po kući i uredu, jer je to prirodna tjelovježba. Fitness stručnjaci kažu da su mlade mame najbolji dokaz: kako beba raste i postaje krupnija i teža, mamini mišići postaju razvijeniji. Jedite više začina poput đumbira, češnjaka, ljute paprike i cimeta jer zahtijevaju dodatnu energiju za probavljanje i ubrzavaju metabolizam. Vrpoljenje i gestikulacija: dok hodamo, nesvjesno mičemo rukama i tijelom, tapkamo nogom dok sjedimo, kuckamo prstima po stolu. Uvedite ove aktivnosti svjesno u dnevnu rutinu. I za kraj, nešto krajnje jednostavno a iznimno važno - puno se smijte: smijeh aktivira brojne mišiće, smanjuje stres i rezultira proizvodnjom više kortizona, takozvanog 'hormona sreće'.