Jeste li razmišljali o studiranju o inozemstvu? Mnogi jesu, ali si, nažalost, ne mogu to priuštiti. No postoji rješenje u vidu tzv. 'distance learninga', odnosno učenja na daljinu. Takav oblik studiranja najbolje je razvijen u Velikoj Britaniji, a prepoznalo je to i 46 građana Hrvatske koji trenutno studiraju na nekom od britanskih sveučilišta. Iako fizički nisu nazočni, studenti iz Hrvatske uredno obavljaju svoje obaveze i uspješno polažu ispite
Britanske škole oduvijek su bile među najcjenjenijima u svijetu i privlače studente iz raznih zemalja. Iz godine u godinu mnogobrojni ljudi iz svih krajeva svijeta svoje diplome žele steći upravo tamo, ali nisu u mogućnosti zbog niza razloga – od obiteljskih do poslovnih. Baš zbog takvih Britanci su osmislili programe učenja na daljinu.
'Učenje na daljinu omogućuje polaznicima da studiraju bez pohađanja nastave u Velikoj Britaniji. Studenti uče samostalno uz pomoć propisane literature, interneta i redovite komunikacije s tutorima. Mogućnosti su razne i ovise o dotičnoj ustanovi, a ispiti se polažu u British Councilu u Zagrebu. Ono što je važno jest da se tako stečena kvalifikacija ni po čemu ne razlikuje od one stečene studiranjem na licu mjesta', pojašnjava Iva Mandekić iz British Councila.
Usko specijalizirani studiji
Navodi da studiranje na takav način ne mijenja pretjerano stil života: 'Nakon radnog vremena možete doći kući i posvetiti se studiranju nečega što vas zanima. Kod učenja na daljinu studenti sami biraju vrijeme i tempo studiranja, tako da ga u potpunosti mogu uskladiti s obiteljskim ili poslovnim obavezama. Velika je prednost i što britanski fakulteti nude usko specijalizirane studije, što kod nas nije slučaj, pa polaznici mogu izabrati točno ono što ih zanima.'
Proces studiranja na daljinu najprije počinje željom, a potom identificiranjem željenog programa i fakulteta. Prvi kontakt s fakultetom uspostavlja zainteresirani potencijalni student koji mora navesti da želi polagati u British Councilu u Zagrebu. Odabrani fakultet potom šalje potrebne ispitne materijale British Councilu koji onda organizira ispite – za jednog ili više kandidata. Cijena prvog ispita je 600 kuna, a svi sljedeći ispiti su 450 kuna plus troškovi dostave u Veliku Britaniju. Inače, cijene školarina za postdiplomske programe na britanskim fakultetima kreću se od 2000 do 15,000 funti, odnosno od 16.700 kuna do 125.000 kuna. Cijena ovisi ponajviše o prestižu programa i sveučilišta.
Zanimljivo je da su neki hrvatski poslodavci ljubitelji ovakvog načina studiranja. Sudeći prema njihovoj potpori polaznicima takvih programa, očito je da smatraju kako britanski fakulteti mogu dobro osposobiti njihove radnike, a da pritom ne izostaju s posla. Školarine najvećeg dijela polaznika iz Hrvatske plaćaju upravo poslodavci. Naravno, ima i onih koji sami podmiruju troškove, kao i onih kojima dio plaća poslodavac, a dio oni sami.
Britanska sveučilišta nude brojne programe, a našim su studentima najzanimljiviji pravo, politologija, međunarodni odnosi, ekonomija i financije. Diplome koje steknu nakon školovanja važeće su u Hrvatskoj, ali i svuda u svijetu. Za jednu takvu posljednjih se mjeseci 'bori' i Branka Vučemilo koja se odlučila za program EU Competition Law na King’s Collegeu u Londonu.
'U Hrvatskoj sam završila pravo i položila pravosudni ispit, a postdiplomski rješavam u Londonu, ali iz Hrvatske. Studiram pravo tržišnog natjecanja Europske unije. Hrvatska u svoje propise mora implementirati stečevine Europske unije pa će meni takva znanja jako dobro doći. Dakle, mogu reći da studiram vrlo korisne stvari. Upisala sam se prošle godine u listopadu i zadnji ispit ću imati u svibnju ove godine. Upravo sam u fazi učenja i nadam se da ću uspješno sve odraditi', kaže Branka.
Učenje s poznatim stručnjacima
Njezin program sastoji se od godine dana koju čine tri zahtjevna seminarska rada. Riječ je o slučajevima koje student mora riješiti. Uz to, student mora položiti i završni ispit. 'Šalju nam knjige na naše adrese, a mi dva puta godišnje na nekoliko dana idemo u London na pripreme. 'Postoje internetske stranice putem kojih komuniciramo s profesorima, ali i s drugim studentima, što je iznimno korisno, posebno za nas koji fizički nismo tamo prisutni. Pomažu nam u rješavanju problema s kojima se susrećemo. Primjerice, ja imam mogućnost redovito komunicirati sa svjetski poznatim profesorom Richardom Wishom. On je naš direktor programa, jedan je od najpoznatijih stručnjaka u svijetu i sjajno je što čovjek dobije priliku raditi s njim', navodi Branka Vučemilo.
Ako student uspješno riješi prvu godinu, kaže Branka, ima mogućnost upisa na drugu godinu: 'Na drugoj godini nema predavanja, a ni ispita. Vi tu godinu pišete magistarski rad i radite sa svojim mentorom. Cijena godine je oko 4000 funti, odnosno oko 33 tisuće kuna. Na prvi pogled možda izgleda puno, ali ako usporedimo to s cijenama magisterija na hrvatskim fakultetima, onda vidimo da to nije skupo. Uostalom, moj program plaća moj poslodavac. Taj fakultet je vrlo prestižan i meni je čast što tamo studiram.'