Krvni tlak mjeri se s dvije vrijednosti. Sistolički tlak odnosi se na tlak u trenutku u kojem srce kuca i predstavlja veću vrijednost, a dijastolički se odnosi na pritisak na stjenke žila u trenutku odmora srca između dva otkucaja. Kod prosječne odrasle osobe normalnim se smatra krvni tlak ispod 120/80 mm Hg.

Visoki krvni tlak ne pokazuje simptome sve dok ne počnete doživljavati komplikacije, zbog čega ga nazivaju i tihim ubojicom. Stoga je vrlo važno redovito provjeravati krvni tlak i pratiti svoje vrijednosti.

Krvožilni sustav

Oštećenja koja nastaju u krvožilnom sustavu zbog visokog krvnog tlaka u početku su mala, ali rastu s vremenom pa što se kasnije dijagnosticira i ne liječi, to su rizici veći i ozbiljniji.

Krvne žile i velike arterije nose krv po cijelom tijelu te njom opskrbljuju vitalne organe i tkiva. Pojačanjem pritiska pod kojim krv putuje žilama dolazi do početnih oštećenja na stjenkama arterija u obliku malih pukotina. Kako se pukotine na stjenkama arterija počinju formirati, tako se za njih počinje vezati 'loši' LDL kolesterol koji teče s krvi, a što se više kolesterola nakuplja na stjenkama, arterija postaje uža i manje krvi može teći kroz nju.

Kad zbog blokirane arterije do organa ili tkiva ne može doći potrebna količina krvi, na njima dolazi do oštećenja. U slučaju srca to može značiti bol u prsima, nepravilan rad srca ili srčani udar. Pored toga, srce zbog visokog krvnog tlaka i začepljenih arterija mora pojačano raditi, ali manje učinkovito, a pojačani rad može rezultirati proširenjem lijeve klijetke, dijela srca koji pumpa krv u tijelo. I ovo predstavlja veći rizik za srčani udar.

Zatajenje srca događa se kad srce toliko oslabi i bude oštećeno od visokog krvnog pritiska, napornog rada ili ranijeg srčanog udara da više nije u stanju učinkovito pumpati krv kroz tijelo. Znakovi zatajenja srca su kratak dah, poteškoće s disanjem, naticanje stopala, gležnjeva, nogu i trbuha te osjećaj umora.

Visoki krvni tlak može uzrokovati stvaranje izbočina u oštećenoj arteriji, a ovo stanje naziva se aneurizma. Izbočina postaje sve veća i veća, a često se otkrije tek kad nanese bol pritiskom na neko drugo područje tijela ili kad pukne. Puknuta aneurizma može biti smrtonosna ako se nalazi u nekoj od važnijih arterija, a može se dogoditi bilo gdje u tijelu.

Živčani sustav

Visoki krvni tlak može igrati ulogu u demenciji i padu kognitivnih funkcija tijekom vremena. Smanjeni dotok krvi u mozak uzrokuje probleme s pamćenjem i razmišljanjem, a događa se i gubitak usredotočenosti tijekom razgovora.

Oštećenja kakva visoki krvni tlak uzrokuje u krvnim žilama i arterijama u srcu mogu se dogoditi i u arterijama u mozgu. Stanje veće blokade krvi u mozgu nazivamo moždanim udarom. Ne mogu li dijelovi mozga dobiti kisik koji im doprema krv, stanice počinju odumirati. Šanse za preživljavanje i vjerojatnost trajnog oštećenja ovise o ozbiljnosti moždanog udara i vremenu u kojem dobijete adekvatnu medicinsku skrb.

Oštećenja mogu nastati i u očnim krvnim žilama. Ako puknu ili počnu krvariti, može doći do poteškoća s vidom poput zamućenja ili sljepoće. Može doći i do nakupljanja tekućine ispod mrežnice, što nazivamo horoidopatija.

Skeletni sustav

Visoki krvni tlak može uzrokovati i gubitak koštane mase poznat kao osteoporoza jer dolazi do pojačanog izlučivanja kalcija tijekom mokrenja. U posebnoj su opasnosti žene nakon menopauze.

Dišni sustav

Poput arterija u mozgu i srcu, u plućnim arterijama može doći do oštećenja i začepljenja. Blokadu arterije koja dovodi krv u pluća nazivamo plućnom embolijom, a ovo je vrlo ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. U plućnoj arteriji može se dogoditi i aneurizma.

Apneja u snu je poremećaj spavanja koji uzrokuje glasno hrkanje i prekide disanja tijekom noćnog sna. Osobe koje pate od apneje u snu često se nakon buđenja ne osjećaju odmorno. Istraživanjem je ovo stanje povezano s visokim krvnim tlakom, jer mnogi ljudi kojima je dijagnosticirana apneja u snu imaju i probleme s visokim krvnim tlakom.

Reproduktivni sustav

U seksualnim organima tijekom uzbuđenja dolazi do pojačanog protoka krvi pa ako visoki krvni tlak uzrokuje začepljenje krvnih žila koje vode krv u penis ili vaginu, može nastati seksualna disfunkcija.

Muškarcima tada može biti teže postići i održati erekciju, a žene mogu osjetiti smanjenu uzbuđenost, suhoću vagine i probleme s orgazmom.

Mokraćni sustav

Zadaća bubrega je uklanjanje otpadnih tvari iz krvi, reguliranje volumena i pritiska krvi te odvođenje otpadnih tvari kroz urin. Da bi učinkovito obavljali svoju zadaću, bubrezima su potrebne zdrave krvne žile.

Visoki krvni tlak može oštetiti veće krvne žile koje vode do bubrega i manje žile unutar bubrega. S vremenom ova oštećenja mogu ometati pravilan rad, a to nazivamo bubrežnom bolešću koja može završiti i zatajenjem bubrega.

Jedan od glavnih uzroka zatajenja bubrega, stanja u kojem tijelo više nema mogućnost samo izbacivati otpadne tvari pa je potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega, upravo je visoki krvni tlak.

Kako se čuvati?

Hipertenzija podmuklo uzrokuje oštećenja duži period bez primjetnih simptoma pa je zato važno držati se zdravih navika poput redovitog vježbanja i pridržavanja prehrane koja sadrži malo šećera, soli i nezdravih masti.

Trebalo bi redovito provjeravati krvni tlak i voditi računa o njemu jer to vašem liječniku može pomoći u njegovoj kontroli te održavanju u normalnim i zdravim vrijednostima.