Možete li zamisliti svijet bez logotipova? Bez naslova? Bez slogana? Možete li zamisliti reklame bez teksta koje biste mogli pogledati i istog trena zaključiti o kojem je proizvodu riječ? Mnoge svjetske tvrtke već su uspješno počele upotrebljavati reklame bez logotipova. U budućnosti će se mnogi brendovi povesti njihovim primjerom. Zato upamtite, subliminalne poruke su svuda oko nas. Ne dopustite da vi – i vaš novčanik – postanete njihov plijen
Jedan od najcjenjenijih marketinških gurua Martin Lindstrom u svojoj knjizi 'Kupologija' u izdanju Profila otkriva istine i laži o tome zašto kupujemo. Jedan od načina kako vas potpuno nesvjesno navode na kupnju i stvaraju nevjerojatnu želju za određenim proizvodima su i subliminalne poruke.
Subliminalne poruke definiraju se kao vizualne, auditivne ili druge osjetilne poruke koje se registriraju nešto ispod razine svjesnog opažanja i koje može uočiti samo podsvijest. No unatoč svim uzbuđenjima i brizi koju je u zadnjih pola stoljeća izazvalo subliminalno oglašavanje, ova se tema obično dočekivala dobroćudnim kolutanjem očiju. 'Koga oni prave budalom?', uobičajena je reakcija većine ljudi kad god se na vijestima pojavi neka priča o subliminalnom oglašavanju.
Ipak, svako malo i dalje se pojavljuju optužbe za uporabu subliminalnih poruka, ponajviše u filmovima. Optužbe za subliminalnu manipulaciju pripisivanje su i glazbenicima, od Led Zeppelina (pustite li unatrag pjesmu 'Stairway to Heaven', navodno biste trebali čuti 'Živio moj slatki Sotona') do Queena (navodno stih 'Another One Bites the Dust' unatrag glasi 'Baš je zabavno pušiti marihuanu').
Kada se pojave u našoj kulturi, subliminalne poruke najčešće prodaju seks. Tako je svojevremeno oglas jedne tvrtke za postavljanje podnih obloga prikazivao sliku žene koja drži čašu šampanjca, ali ako taj oglas okrenete, vidjet će se žena koja masturbira. Kako piše Martin Lindstrom u svojoj knjizi 'Kupologija' u izdanju Profila, jednom prilikom je vidio i oglas za spravu za vježbanje na kojemu je prikazan mladić mišićavih grudi na kojima se naziru – obrisi penisa u erekciji. U jednom drugom oglasu neke tvrtke za proizvodnju kečapa prikazana je hrenovka, a iznad nje kap kečapa koja izlazi iz boce podsjeća na ljudski jezik. Jedan noviji primjer prikazuje ženu s manikiranim prstima položenim na računalni miš koji neodoljivo podsjeća na – klitoris.
No nisu sve subliminalne poruke tako suptilne. Danas se u nekim trgovinama pušta jazz i latino glazba (dostupna s nekoliko različitih web-stranica) koja u sebi sadrži snimljene poruke – nedostupne našoj svjesnoj razini – osmišljene da potaknu kupce da potroše više novca ili da obeshrabre svađu. Među tim porukama su: 'Ne brini se zbog novca', 'Zamisli da imaš to', 'Ne uzimaj to, uhvatit će te.' Prema tvrdnjama nekih trgovaca, u trgovinama u kojima se pušta takva glazba prodaja je porasla za ukupno 15 posto, dok se broj krađa smanjio za 58 posto.
Ako pod subliminalnim oglašavanjem podrazumijevamo subliminalne poruke kojima nas oglašivači pokušavaju navesti na kupnju nekog proizvoda, onda je ono puno prisutnije nego što smo uopće mogli zamisliti. Naposljetku, u današnjem svijetu ispunjenom mnoštvom osjetilnih podražaja, bezbroj stvari svakodnevno izmiče našem svjesnom opažanju. Razmislite o Gershwinovoj glazbi u trgovini u kojoj kupujete novu ljetnu odjeću – naravno, čujemo je, ali previše smo zaokupljeni drugim stvarima da bismo je bili svjesni.
A što se sa sitnim tekstom na moderno upakiranom proizvodu – on nam je cijelo vrijeme pred nosom, ali nam jarke boje, napadna slova i crteži previše odvraćaju pozornost da bismo ga pročitali. A što je s mirisima koji se upotrebljavaju u kasinima, unutrašnjostima zrakoplova, hotelskim sobama i automobilima koji su tek skinuti s pokretne trake? Nisu li sve to zapravo subliminalne poruke? Bismo li čak mogli ustvrditi da – uz toliko televizijskih reklama, oglasa u časopisima i internetu, koji stalno zahtijevaju našu pažnju – i te poruke postaju subliminalne, s obzirom na to da ih gotovo registriramo, no ne i zaista?
Godine 1999. istraživači s Harvardskog sveučilišta ispitivali su moć subliminalnih sugestija. Pokazalo se da subliminalne poruke utječu i na to koliko smo spremni platiti za neki proizvod. Osim toga, dokazano je i da nas nasmiješena lica mogu podsvjesno navesti da kupujemo više, što pak znači da su voditelji trgovina koji od svojih zaposlenika traže da se smješkaju na pravom tragu.
Na pitanje je li subliminalno oglašavanje učinkovito morali bismo odgovoriti: da, itekako. A zašto? Jedan od razloga je taj što nigdje nisu jasno otisnuto logotipovi proizvoda pa potrošači ne osjećaju pritisak. Drugi moćni razlog krije se u pažljivo izgrađenim asocijacijama.
