Ne postoji nijedna namirnica koja je potpuno loša, kao ni ona koju možemo jesti u bilo kojim količinama, a da i dalje povoljno djeluje na naše zdravlje. Umjerenost je ključ uspjeha. Koliko, kada i kako ćemo nešto jesti, podjednako je važno kao i što ćemo pojesti, pišu Jadranka Boban-Pejić i Zlatko Pejić u knjizi 'Hrana za život' koja je uvod u makrobiotičku prehranu, a koju je izdala Planetopija.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Makrobiotika tvrdi već desetljećima, a rezultati nekih istraživanja idu prilog tome da svakodnevna prekomjerna potrošnja mliječnih proizvoda uzrokuje deminerilizaciju kostiju, tj. osteoporozu. Nepotpuna probava bjelančevina iz mlijeka i mliječnih proizvoda izaziva proces truljenja u crijevima, pri čemu nastaju kisele supstance kao indol, saktol, fenoli, amonijak… Te supstance povećavaju kiselost krvi zbog koje se mobiliziraju minerali, na prvom mjestu kalcij.

Kad je u pitanju kalcij iz mlijeka, od njegove količine puno je važnija njegova iskoristivost. Višak fosfora u kravljem mlijeku sprečava apsorpciju kalcija, a prema dr. Franku Oski, upravitelju pedijatrijskog odjela medicinskog centra državnog Sveučilišta Syracuse u New Yorku, jedino namirnice s odnosom kalcija i fosfora 2:1 ili većim u korist kalcija mogu se koristiti kao primarni izvor tog minerala.

Problem je i u količini jer, ako pijete pola litre mlijeka na dan, uzimate trećinu više masnoća od dnevne potrebe, ali i u kvaliteti jer se u mlijeku često nalaze antibiotici, hormoni, aditivi i umjetne boje. Najopasniji postupak je homogenizacija gdje se pri visokim temperaturama mliječne masti razbijaju u sitne kapljice.

Naravno da povremena konzumacija mliječni proizvoda s certifikatom organske proizvodnje neće imati neželjene posljedice kod ljudi dobrog zdravlja i kao dio cjelovite, raznolike prehrane.

Biljke noćnih sjena

Biljke noćnih sjena skupina su namirnica u koju ubrajamo krumpir, rajčicu, papriku i duhan. Sve te biljke pripadaju istoj obitelji Solanaceae koja je u Europi bila nepoznata do 16. stoljeća, a koju su Španjolci donijeli iz Južne Amerike. Zbog lakog uzgoja počele su se sve više koristiti zamjenjujući dotad tradicionalne žitarice zob, ječam, proso…

Biljke noćnih sjena sadrže visok postotak alkaloida, kemijske supstance koje su plod metabolizma biljke, a ti alkaloidi stimuliraju, halucinogeni su i otrovni. Te otrovne tvari ne uništavaju se kuhanjem, a premještaju kalcij iz kostiju u zglobove, bubrege, arterije i druge dijelove tijela gdje mu nije mjesto. U makrobiotičkom pristupu prehrani te se biljke ne preporučuju za svakodnevno konzumiranje, pogotovo ako postoje zdravstveni problemi. No, isto tako se mora naglasiti da isu zabranjene, baš kao nijedna druga namirnica.

Tropsko voće

Svaka biljka ima osobine sredine u kojoj raste, pa tako tropsko voće, zbog odnosa pojedinih hranjivih sastojaka, hladi organizam, spušta tjelesnu temperaturu i usporava rad crijeva. Budući da ne živimo u tropskim krajevima, ono je za nas daleko od idealnog voća, pogotovo zimi kad ga na našem tržištu ima najviše. Budući da prijevoz takvog voća dugo traje, bere se zeleno i sazrijeva u prijevozu. Ako baš ne možete zamisliti život bez tropskog voća, jedite ga u manjim količinama i najbolje ljeti.

Gazirana pića i napici

CO2 u gaziranim pićima podiže hranu koju ste upravo pojeli prema gore i pritom remeti proces probavljanja. Osim toga, može ozbiljno oštetiti sluznicu želuca i jedan je od glavnih krivaca, uz šećer, što jetra loše funkcionira te najčešće na kožu izbacuje on što više ne može podnijeti.

Kava i cigarete

Pušenje pregrijava želudac, steže unutarnje organe, pogotovo spone kod žena, slabi pluća, a loše utječe i na rad kože. Kava stimulira organizam, uništava sluznicu želuca, a slabi probavu i na loše mijenja kvalitetu krvi.

S energetske strane gledano, želja za kavom i cigaretom smatra se nedostatkom energije vatre te pretjeranom količinom žitarica u prehrani (kad je riječ o makrobiotičarima). U takvim slučajevima palenta, sezam, zeleno lisnato povrće i miso juha mogu pomoći u čišćenju i odvikavanju.