Prema istraživanju agencije Food Standards, samo u Velikoj Britaniji godišnje oboli oko milijun ljudi od krivo uskladištene hrane. Koliko je to opasno, govore podaci da ih je u prošloj godini na tisuće hospitalizirano, a oko 500 ljudi umrlo je od trovanja hranom. Zelena salata tako primjerice skriva oko 750 puta bakterija više, a neke od njih, poput E. coli, jako su opasne.

Doktor Tom Humphrey sa zdravstvenog instituta u Liverpoolu ističe da je većina trovanja hranom uzrokovana lošom pripremom ili su namirnice bile zaražene već prije kuhanja. Ističe da je važno ljude informirati o opasnostima i pravilnom čuvanju te pripremi hrane.

Bakterije mogu preživjeti hladnoću

Ljudi najčešće pogrešno vjeruju da će bakterije biti uništene ako se nalaze na hladnome. Ukoliko povrće stoji u hladnjaku, samo će se usporiti množenje bakterija, ali one neće biti uništene. Neke vrste bakterija čak niti to neće spriječiti da se množe pa je još veća šansa da dođe do trovanja hranom.

'Listerija, koja se nalazi u topljenom siru, paštetama, mesu ili dimljenoj ribi, lako može napredovati ako je na temperaturi od -1 do 4 stupnja Celzija', objašnjava doktor Humphrey. Iznimno je opasna jer može uzrokovati meningitis ili sepsu.

Bilo bi idealno da ljudi koriste termometar jer je preporučena temperatura u hladnjaku od pet stupnjeva Celzija naniže. Pazite da su vrata hladnjaka uvijek dobro zatvorena, a nikada ne smijete spremati neohlađenu hranu.

Prenatrpan hladnjak

Moderan način života prisiljava nas da brzo odrađujemo sve pa tako ne provjeravamo dovoljno često što sve imamo u hladnjaku. Današnji proizvodi imaju manje konzervansa, a oni skraćuju rok trajanja te tako često imamo hranu koja više nije ispravna.

Hladnjak treba često provjeravati i čistiti jednom tjedno da se bakterije ne bi množile.

Jedan od najčešćih slučajeva trovanja hranom je miješanje namirnica, zbog čega se bakterije sele s jedne namirnice na drugu. U sirovoj piletini tako se može namnožiti bakterija Campylobacter. Radi se o bakteriji koji obuhvaća pokretne, zakrivljene, mikroaerofilne, gram-negativne bacile, a oni mogu uzrokovati septički tromboflebitis, bakterijemiju, endokarditis, osteomijelitis, infekciju zglobova i proljev.

Ukoliko piletinu stavite iznad salate, na njene listove može kapati sok od mesa. Iako ćete meso termički obraditi, salata se jede svježa i svejedno se možete otrovati. Doktor Humphrey upozorava da je meso najsigurnije staviti u posebnu posudu jer može doći do curenja i kroz papir ili najlon. Također ga treba držati na najnižim policama.

Kada spremate hranu u hladnjak pazite da odvojite sirovo od kuhanog. Riba nije slična mesu i ne nosi opasnost od bakterija, ali se brže kvari pa imajte na umu da ju brzo iskoristite.

Sir

Ovu namirnicu također treba staviti u posebnu kutiju i nije dobro da bude zajedno s narescima ili sličnom hranom. Razlog tome je bakterija listerija koja lako može preći na drugu hranu. Ako se bakterija proširi na više namirnica, imate veću šansu da se razbolite.

Povrće

Briga o povrću također je važna jer opasne bakterije poput E. coli mogu doći na hranu. Prije nego povrće spremite u hladnjak operite ga. No to trebate učiniti u zdjeli vode jer se u protivnom bakterija može zadržati na sudoperu i zahvatiti ostalu hranu koju ćete pripremati poslije.

Riža, začini i žitarice

Još jedan primjer kako se možemo otrovati je riža. Bacillus cereus nalazi se u tlu uz biljke iz kojih izrasta riža, razne žitarice ili začini. Čim se skuhana riža počne hladiti, može biti opasna jer bakterija može izlaziti iz pora. Stoga ju treba pohraniti u hladnjak čim se ohladi ako ju planirate poslije jesti.

Iz istog razloga također trebate paziti da ne koristite staru rižu, žitarice ili začine.

Miris hrane

Ako nam se čini da meso nema pokvareni miris, ne znači da je ispravno. Proizvođači na svakakve načine štite i obrađuju hranu pa se ne možemo pouzdati da će nam miris reći je li joj istekao rok.