'Nema gužve u moru, nema masovnog turizma, a na nekim mjestima se osjećaš kao da si prvi na svijetu došao do njih. Ukratko, božanstveno!' - tim riječima ronioci opisuju svoja iskustva u moru oko Lastova, koje se naziva 'Dalmacija kakva je nekad bila'. Novinar Linus Geschke je također oduševljen ovim pomalo izoliranim otokom koji očarava 'mirisom pinija, zvukom cvrčkova i izostankom velikih količina turista'.

Izostanak ljetnih gužvi je jedna od stvari koje čine Lastovo tako posebnim, s obzirom na to da se na njemu nalazi samo jedan hotel i jedan kamp, a također nije ni 'ispunjeno betonskim plažama i sivom socijalističkom arhitekturom, kao neki drugi dijelovi hrvatske obale'. Na ovom otoku od oko 46 kvadratnih kilometara živi tek 1.300 stanovnika, a prirodne ljepote, u okolnom moru i izvan njega, 2006. proglašene su nacionalnim parkom.

Zahvaljujući tome izostao je i pretjeran izlov ribe te se u vodama oko Lastova mogu vidjeti i razne vrste koje čak nisu karakteristične za Jadransko more, poput barakuda. Posebna atrakcija za ronioce je i olupina neimenovanog broda koji je potonuo, kako se pretpostavlja, početkom dvadesetog stoljeća. U međuvremenu je od broda ostao samo željezni skelet, s obzirom na to da je drvo trupa istrunulo u moru, no i dalje se mogu vidjeti sidra i starinski motor na parni pogon. Olupina je, naravno, postala i stanište za brojna morska bića. Nedaleko od potonulog broda nalazi se još starije nalazište amfora, nastalih prije dvije tisuće godine, za koje još nije sigurno jesu li rimskog ili grčkog porijekla.

Nakon podmorskog istraživanja ronioci mogu uživati u lokalnoj konobi Bačvara, koja služi dalmatinske specijalitete. Još jedna posebnost Lastova je mogućnost astronomskog promatranja noćnog neba, s obzirom na izostanak velikih izvora umjetnog svjetla, od kojih je najbliži udaljen 50 kilometara. U svakom slučaju, Lastovo se u Spiegelu proglašava savršenim mjestom za odmor individualaca koji su raspoloženi za (pod)morske avanture.