Za vrijeme vožnje u avionu možete se lako razboljeti, ako vam curi krv iz nosa, glavu nagnite unazad, ako prestanete redovito vježbati, mišići će se pretvoriti u masno tkivo; takva i slična vjerovanja uvriježena su već dugo, a mnogi se tih medicinskih mitova bespogovorno pridržavaju. No jesu li ti mitovi doista učinkoviti i istiniti?
U svojoj novoj knjizi 'Extracted from Don’t Cross Your Eyes . . . They’ll Get Stuck That Way!' dva vodeća pedijatra Aaron Carroll i Rachel Vreeman ispitali otkrili su pravu istinu mnogih uobičajenih zdravstvenih mantri, piše Daily Mail, a njihova otkrića su i više nego zanimljiva.
Velike su šanse da ćete se razboljeti za vrijeme putovanja avionom
Većina ljudi je uvjerena da su zrakoplovi zajamčeni inkubatori bolesti poput kašlja i prehlade te da su avioni prepuni virusa i bakterija. Jasno je zašto to većina ljudi misli – zrakoplovi su zatvoreni prostori ograničenog prostora i ventilacije.
Istina je da putovanje avionom može dovesti do infekcije, no vrlo rijetko; ništa češće nego putovanje vlakom, autobusom ili svakodnevno sjedenje na poslu u uredu. Jedno istraživanje je čak otkrilo kako u zrakoplovu ima manje bakterija i virusa nego u autobusu i trgovačkim centrima, a razlog tome je taj što se zrak koji ulazi u zrakoplov nalazi na velikoj nadmorskoj visini te ima malo bakterija i virusa.
No zašto se nakon putovanja zrakoplovom osjećamo bolesno? Jedan razlog tome može biti taj što je zrak u zrakoplovu vrlo suh te nadražuje nosi i grlo te iritira sinuse i dišne puteve.
Uši možete dobiti samo od već zaraženih ljudi
Ova tvrdnja je istinita, a ljudske uši mogu izvan ljudskog bića preživjeti i do tri dana. Jajašca mogu i do deset dana preživjeti na češljevima, kapama i šeširima, ali i na plahtama, jastučnicama, tapeciranom namještaju, pa čak i na slušalicama.
Hladnoća povećava šanse da se razbolimo
Prehlade uzrokuje nešto što ljudi prenose jedni na druge – rinovirusi. No kad nam je hladno, narušavamo li i imunološki sustav te povećavamo šanse za razbolijevanjem? Zapravo, vrijedi suprotno. Naime, naš imunološki sustav reagira na hladnoću te je stimulira da za vrijeme hladnoga vremena proizvodi više bijelih krvnih zrnaca i drugih spojeva koje tijelo proizvodi kako bi se obranilo od infekcija.
Sukladno tome, postavlja se pitanje zašto se ljudi gotovo uvijek prehlade tijekom zime? Jedno objašnjenje je to da za vrijeme zime više vremena provodimo u zatvorenom prostoru u neposrednoj blizini drugih ljudi što omogućuje veće šanse za širenje prehlade putem kašlja i kihanja. Što se tiče nošenja nedovoljno tople odjeće zimi, činjenica je da će nam biti hladno, no nećemo se razboljeti.
Prestanak vježbanja mišiće pretvara u masno tkivo
Mišićne stanice i masne stanicu različite su i ne mogu se pretvarati jedna u drugu. Kada prestanete vježbati, mišićne stanice postaju sve tanje i tanje, a broj masnih stanica ostaje isti. Neke masne stanicu odumiru pa nastaju nove kako bi ih zamijenile. No kada se debljamo, broj masnih stanica se ne povećava, već one postaju sve veće i veće kako bi pohranile što više masnoga tkiva.
Vitamin E pomaže u liječenju ožiljaka
Vitamin E popularan je lijek za kojime mnogi posežu kada se radi o posjekotinama, ogrebotinama, kirurškim ranama i ožiljcima. No činjenica jest, kako tvrde autori knjige, da vitamin E u ovome slučaju uopće ne pomaže, odnosno djeluje kao i najobičnija hidratantna krema, a ponekad može imati i negativne posljedice, poput izazivanja osipa.
Sladila mogu povećati rizik od obolijevanja od raka
Niz studija otkrilo je kako sladila i zaslađivači ne povećavaju rizike od obolijevanja, no mnogi u to još ne vjeruju. Kako navode autori knjige, sladilo aspartam, o čijoj dobrobiti se često raspravljalo, nije povezano s pojavljivanjem tumora, kako se sumnjalo. Naime, tvrdi se, češća pojava tumora na mozgu javila se prije otkrića aspartama, i to u populaciji ljudi starijih od 79 godina koji su najmanje izloženi aspartamu.
Za zaustavljanje krvarenja iz nosa treba nagnuti glavu unazad
Premda se ovoga recepta pridržavaju mnogi, činjenica jest da se naginjanjem glave unazad se sprečava istjecanje krvi iz nosnice nego se ona slijeva u grlo. I dok taj potez ovu neugodnu pojavu čini manje neurednom, povećava se opasnost od gušenja. Također, moglo bi se dogoditi da vas istjecanje krvi iz nosnice u grlo natjera na povraćanje i usto, možete i krvariti dulje.
Ono što biste trebali učiniti, tvrde autori knjige, jest sjesti ili stajati tako da vam se glava nalazi iznad srca, a zatim se nagnuti prema naprijed da krv iscuri iz nosnice. A neki čak preporučuju lagani pritisak ispod koštanog grebena u trajanju od pet do 15 minuta da krvarenje brže prestane.
