U posljednje vrijeme proveden je velik broj znanstvenih istraživanja kojima su razbijeni razni mitovi o namirnicama koje svakodnevno konzumiramo.

Propitano je općeprihvaćeno mišljenje da je kava loša za srce, a da vino produžuje život te kako bismo iz prehrane trebali izbaciti crveno meso, mliječne proizvode i sve ugljikohidrate.

Rezultati istraživanja razveselit će sve ljubitelje kave koji strahuju za svoje zdravlje zbog četiri šalice na dan, a najlošije su prošli obožavatelji vina, kojima 'padaju u vodu' argumenti o njegovim ljekovitim učincima.

Je li kava stvarno nezdrava?

'Iznenađen sam da postoje ljudi koji vjeruju da je kava loša za njih', kaže doktorica Astrid Nehlig koja predvodi znanstveno istraživanje o kavi na Francuskom medicinskom institutu.

'U posljednjih 10-15 godina napravljen je niz istraživanja koja su demantirala uvriježeno mišljenje o štetnosti kave. Ona sadrži više od tisuću sastojaka, tako da ne govorimo samo o kafeinu', govori Nehlig i objašnjava:

'Njena prednost je u tome što povećava pozornost, a istovremeno nas opušta. Mana je to što loše utječe na san, pogotovo ako je popijete previše i prekasno. Ipak, dokazano je i kako barem na polovicu ispitanika kofein uopće nema utjecaja na kvalitetu sna.'

Kava je na zlu glasu kao napitak koji ima loš utjecaj na srce, no istraživanja su razbila i taj mit.

'Dokazali smo da kofein, koji se nalazi u kavi u većim količinama, preventivno djeluje na kardiovaskularne bolesti i štiti od infarkta i bolesti srca. Kava nas može zaštiti i od dijabetesa, Parkinsonove bolesti te općenito pozitivno djeluje na kognitivnu funkciju.'

Znači li to da kavu možemo konzumirati u neograničenim količinama? Iako bi mnogi od nas u tome uživali, odgovor je - ne.

'Postoje ograničenja kojih bismo se trebali pridržavati. Preporučuje se ograničiti unos na 400 mg dnevno, što je otprilike 4-5 malih šalica kave na dan. Imajte u vidu i da će kava kod nekih osoba potaknuti osjećaje tjeskobe i imati negativan utjecaj na raspoloženje', zaključuje liječnica.

Kravlje mlijeko vs. biljno 'mlijeko'

Znanstvenici još nisu dobili konačan odgovor na pitanje jesu li biljna 'mlijeka', odnosno biljni napitci, ravnopravna zamjena za klasično kravlje mlijeko, ali u jednom se slažu - ona nisu ni približno zdrava koliko se čine.

Korištenje napitaka od soje, zobi, riže, badema i sl. postalo je iznimno popularno u valu plant-based proizvoda kao idealna zamjena za mlijeko životinjskog podrijetla, koje sve veći broj ljudi izbacuje iz prehrane.

Glavni motiv izbacivanja mliječnih proizvoda nalazi se u moralnim i ekološkim razlozima, ali i pojedinim istraživanjima koja pokazuju kako je ono vrlo teško probavljivo za ljudski organizam.

Pojedini liječnici pak kažu da ovaj trend dolazi s opasnošću od smanjenog unosa kalcija koji se ne nalazi u zamjenskom, biljnom 'mlijeku'.

Također, ističu da biljni napitci obiluju šećerom te da ne bi trebali biti među važnijim namirnicama u prehrani.

Dakle mit da su biljni napitci zdraviji od mlijeka, ipak, ne drži vodu. Istina je da niti njih, niti mlijeko, ne bismo trebali konzumirati u pretjeranim količinama.

Preporuka liječnika jest da pripazite na unos kalcija ako odlučite izbaciti mliječne proizvode, a ako odlučite nastaviti piti mlijeko, ograničite ga na manje količine jer može biti vrlo teško probavljivo.

Može li čaša vina produžiti život?

Za sve ljubitelje vina stižu loše vijesti. Liječnici tvrde da su preporuke o konzumiranju vina radi pozitivnih učinaka na zdravlje - običan mit!

'Ne postoje istraživanja koja bi potvrdila tezu o pozitivnim učincima konzumiranja vina. Sve potječe od biljnih spojeva polifenola koji preventivno djeluju na bolesti srca i, istina, nalaze se u vinu. Međutim da biste ih unijeli toliko da imaju stvaran učinak na vas, morali biste popiti desetke litara vina! Ako baš želite unijeti polifenole, konzumirajte voće poput borovnica, kupina ili malina', kaže sir Ian Gilmore, predsjednik udruženja Alcohol Health Alliance u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Osvrnuo se i na tezu da ljudi koji svakodnevno konzumiraju vino dulje žive.

'Pogreška u ovom istraživanju nastala je ignoriranjem ostalih faktora života tih pojedinaca. Radi se o populaciji koja živi u dobrim stambenim uvjetima, ima raznovrsnu prehranu, dobru zdravstvenu skrb i zdraviji životni stil. Stoga tajna nije u vinu!'

Je li crveno meso kancerogeno?

Crveno meso posljednjih godina našlo se na zlu glasu kao jedan od glavnih uzroka tumora i drugih teških bolesti.

Ipak, liječnici tvrde da ova istraživanja zahtijevaju pojašnjenje.

Naime neobrađeno crveno meso nije ni približno štetno za zdravlje kao njegove prerađevine! Dokazano je da mesne prerađevine, poput salama, hrenovki i suhomesnatih proizvoda, uistinu jesu jedan od glavnih uzročnika raznih oblika tumora.

Kada je riječ o crvenom mesu, preporuka je ograničiti njegov unos na 70 grama dnevno, odnosno pola kile tjedno.

Trebamo li smanjiti unos ugljikohidrata?

'Ugljikohidrati su u svojoj suštini spojevi raznih vrsta šećera i uzročnici su dijabetesa. No nisu svi ugljikohidrati loši', kaže liječnica Elaine McGowan i pojašnjava:

'Niti jedna hrana sama po sebi nije dobra ili loša. Važna je količina koju unosimo. Stoga bih naglasila da je važno smanjiti unos brzo probavljivih ugljikohidrata i zamijeniti ih sporo probavljivim ugljikohidratima.'

To znači da nećete imati trajne posljedice po zdravlje ako konzumirate tjesteninu, bijeli kruh, šećer, sokove i slične proizvode, no da biste njihov unos svakako trebali smanjiti.

S druge strane, preporučuje se unositi zdrave ugljikohidrate koji se nalaze u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima.