Već ste u osnovnoj školi naučili da je voda jedan od esencijalnih čimbenika života. Ona čini gotovo 70 posto površine naše planete i oko 60 posto našeg tijela, zbog čega je njezinu ravnotežu, kako oko nas tako i u nama, iznimno važno održavati.

Svako narušavanje hidracijske ravnoteže može imati ozbiljne posljedice na zdravlje koje su poznate kao dehidracija i, suprotno tome, trovanje vodom.

Kako prepoznati dehidraciju?

Dehidracija podrazumijeva prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja kao posljedica proljeva, povraćanja, pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine. Jedan od prvih znakova dehidracije je osjećaj žeđi koja je ujedno signal tijela na hitnu hidraciju. Vrlo blag gubitak tekućine može se prepoznati po tamnijoj boji mokraće, a već se blaga dehidriranost, odnosno gubitak 1 do 2 posto tjelesne mase, često uzrokuje nervozu, glavobolju, pa i zatvor. Teška dehidracija uzrokuje veći gubitak energije što se prepoznaje kroz simptome kao što su umor i pospanost, suha i ljepljiva koža, ispucale usne te smanjeno znojenje zbog čega može doći do povećanja tjelesne temperature, grčeva u ekstremitetima, povećanja pulsa, mučnine i povraćanja.

I hrana gasi žeđ!

Osim vode, prirodnih sokova i nezaslađenih čajeva odličan izvor tekućine pruža i "mokra" hrana kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napici, voće i povrće (citrusi, dinja, lubenica, tikvica, rajčica i sl.) kojom zadovoljavate oko 20 posto, odnosno pola litre, dnevnih potreba za tekućinom. Juhe i ostala jela "na žlicu" tradicionalno se konzumiraju kao okrjepa, stoga ni ljeti nije na odmet fina bistra juhica, varivo od raznog ljetnog povrća ili već jako dobro poznata gazpacho juha.

Trovanje vodom

Dehidracija nije jedina poslijedica nepravilne hidracije postoji i kako je već prije spomenuto, iako manje poznato, trovanje vodom. Bez obzira da li se radi o znojenju uslijed visokih ljetnih temperatura ili napornog treninga ili dehidraciji uslijed proljeva i povraćanja, povećani unos tekućine je preporučen, zbog čega mnogi znaju pretjerati s unosom vode. Znojenjem, povraćanjem i proljevima gube se elektroliti, a pretjeranim unosom vode tijelo se dodatno "ispire" što dovodi do hiponatrijemije ili "otrovanja vodom" često praćeno glavoboljama. Zato je bitno tijelo pravilno hidrirati jer će ono, tek tada, biti u mogućnosti pravilno provoditi sve svoje metaboličke procese.

Detaljnije o ovoj temi pročitajte na stranicamaOrdinacija.hr