Kako starimo, brinemo se o borama na svom licu, sijedoj kosi, promjenama na koži, a zanemaruje se svoj glas, koji itekako može odati godine. Uz to glas je osnova komuniciranja, bez njega nema razgovora i treba samo pomisliti kakva bi se uopće civilizacija razvila da nije bilo - glasa.

Poremećaji glasa jedna su od temeljnih logopedskih disciplina. Povodom Svjetskog dana glasa (16. travnja) pričali smo sa stručnjakinjom Ivanom Šimić, magistrom logopedije, zaposlenoj u KBC Zagreb, Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata u referentnom Centru za fonijatriju koja je pomogla (i pomaže) brojnim malim i velikim pacijentima (pa i nekim poznatima). Asistentica je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a uz to je doktorand na dva fakulteta, na Medicinskom fakilultetu (Biomedicina i zdravstvo) i Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (logopedija).

Ovih dana obilježava se Svjetski dan glasa. Jeste li tijekom godina uočili kakve promjene na bolje kad je riječ o osvješćivanju građana o glasu?

Primjetan je porast interesa građana o čuvanju svog glasa, posebno se to vidi kod glasovnih profesionalaca. Tome je razlog svakako i nastojanje stručnih fonijatrijskih i logopedskih društava, potom medija i udruga pacijenata približiti javnosti značaj i vrijednost glasa u svakodnevnom životu te kako ga sačuvati i poboljšati.

Primjećujete li je li svake godine sve više pacijenata s poteškoćama glasa?

Točno! S jedne strane je to rezultat pojačane brige građana za svoj glas, s druge strane su očigledno suvremeni način života uzeli danak u pojavnosti poremećaja glasa. To su prije svega loše navike života (stres, pušenje, alkohol, nezdrava hrana i pića), porast različitih bolesnih stanja poput gastroezofagealnog refluksa, uzimanja pojedinih lijekova i dr. koji za posljedicu imaju poremećaje glasa.

Što to savjetuje vokalna higijena i što ona podrazumijeva?

Najbolji način sprječavanja poremećaja glasa je provođenje vokalne higijene. Ona podrazumijeva osvještavanje nepravilnog vokalnog ponašanja i njegovog negativnog učinka na fonatorni aparat, uklanjanje simptoma ili modificiranje oblika ponašanja tako da što manje negativno utječu na glas i modificiranje uvjeta rada koji otežavaju normalnu fonaciju i uzrokuju glasovno opterećenje. Vokalna higijena znači sljedeće: ne šaptati, izbjegavati alkohol, pušenje, kofein, mentolne bombone, prezačinjenu hranu, vikanje, pročišćavanje grla (nakašljavanje), ne govoriti u bučnim prostorijama, izbjegavati stres i napetost, pretjerano ne koristiti glas kada ste umorni. Također je potrebno piti dovoljno tekućine, svakodnevno odmarati glas šutnjom, održavati prostor prozračnim, koristiti pravilnu tehniku disanja, smanjiti stres i napetost.

Koliko nam glas može reći o zdravlju glasnica i cijelog organizma?

Glas je uz govor tijela i neverbalnu komunikaciju jedna od najvažnijih komponenti socijalnog sporazumijevanja i kontakta. Iz glasa se čuje dob, spol, raspoloženje, emocionalno i zdravstveno stanje pojedinca. Zapravo, možemo reći, glas je simptom koji se čuje. Upravo poremećaj glasa može biti jedan od simptoma neuroloških, endokrinoloških, imunološklih i drugih bolesti.

Na koje promjene treba obratiti pozornost kad je riječ o glasu, glasnicama?

Promuklost koja traje duže od 2-3 tjedna, gubitak glasa, pucanja glasa, često nakašljavanje i pročišćavanja grla, osjećaj napetosti i/ili knedle u grlu, promjena osnovnog laringealnog tona, smanjenje opsega govornog registra, osjećaj boli kada govorimo su znakovi kada se potrebno obratiti liječniku, napraviti otorinolaringološki, ali i logopedski pregled.

Koji su uzroci bolesti glasnica?

Neke sam već navela, no najčešći uzroci su loša to jest zlouporaba glasa ili što će za posljedicu imati poremećaj glasa. S druge pak strane pušenje, rad u zadimljenim prostorima, alkohol, GERB mogu osim poremećaja kvalitete glasa kao posljedicu imati i morfološke promjene na glasnicama, od benignih promjena poput polipa do raka glasnica.

Glas se mijenja tijekom cijelog života, a kako starimo i glas slabi, kao što slabi i sluh.

Tako je. Glas se s dobi mijenja, što je povezano i s hormonalnim promjenama (menopauza) u koje mi žene ulazimo.

Kako postići da ga što dulje održimo? Koji je recept za dobar glas?

Glasnice su u svojoj osnovnoj anatomskoj strukturi mišići. Da bi svaki mišić našega tijela bio u dobroj funkciji, neophodno je vježbati. Tako je i s glasnicama. Glasnice bi trebalo svakodnevno zagrijavati na pravilan način i provoditi vokalnu higijenu, to je recept za dobar i zdrav glas.

Može li se promuklost sanirati bez operacije glasovnom rehabilitacijom?

Naravno. Danas je u Hrvatskoj jako dobro razvijena logopedska struka, no nažalost potrebe za logopedskim terapijama su mnogo veće od onoga koliko nas ima. Raznim rehabilitacijskim metodama mogu se izvrsno izrehabilitirati poremećaji glasa od dječje do starije životne dobe, neovisno o načinu na koji je poremećaj nastao.

Kako i gdje se može naučiti pravilno govoriti/producirati glas?

Pravno fonirati (producirati glas) se može naučiti, bez obzira na dob i spol, zanimanje, stručnu spremu i dr. U našem Fonijatrijskom referentnom centru KBC Zagreb, na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata radimo mi logopedi koji se, između ostaloga, bavimo problemima glasa i kako ga pravilno koristiti.

Koliko dugo netko treba dolaziti na glasovnu rehabilitaciju kako bi riješio svoj problem, postoji li tu nekakav prosjek ili je to individualno?

Koliko će glasovna rehabilitacija trajati ovisi i o uzroku nastanka problema. Kada govorimo o funkcionalnim ili organskim poremećajima glasa u prosjeku glasovna rehabilitacija traje 3-4 mjeseca, 1 x tjedno po 45 min, ali kada govorimo o onkološkim oboljenjima terapija je dugotrajnija. U našem Referentnom fonijatrijskom centru, protokol je da svakog bolesnika pogledaju liječnik fonijatar i logoped i zajednički donesu odluku o daljnjem izboru liječenja.

Je li moguće da se poremećaj glasa ili određeni problem s glasom vrati nakon nekog vremena?

U pravilu, nakon dobro provedene rehabilitacije te uputa kojeg se pacijenti moraju strogo pridržavati nakon terapije, poremećaj glasa se neće vratiti.

Susrećete li se više s djecom ili odraslima i je li bolje određeni problem ispravljati odmah kod djece ili je to moguće i u kasnijoj dobi?

Više se susrećemo s odraslima koji imaju poremećaj glasa, iako nam u zadnje vrijeme sve je više djece čiji nam se roditelji javljaju zbog ove patologije. Međutim, važno je naglasiti da je zdravi dječji glas preduvjet za razvoj zdravog glasa odraslog. Patološki funkcionalni fonatorni mehanizmi u djetinjstvu se preslikavaju i u odraslu dob. Statistike pokazuju da je preko 50 % predškolske djece promuklo. Najviše u razdoblju od 3-6 godina, jer je to razdoblje razvojno najintenzivnije, ali najosjetljivije. U svakom trenutku djetetovog razvoja glas ima veliku važnost.

Kako ste se odlučili za zvanje logopeda?

Vjerojatno je moja odluka o izboru logopedije kao svog poziva nastala u ranim školskim danima kada sam kao članici pjevačkog školskog potom crkvenog zbora, postupno osvijestila i shvatila vrijednosti i mogućnosti koje glas nosi u svakodnevnom životu, odnosno koliko je dobar glas bogatstvo. Glas je unutarnje ogledalo svakoga od nas i treba ga slušati, njegovati i čuvati.