Svakodnevno je većina ljudi zatrpana brojnim obavezama i stvarima koje moraju učiniti da nerijetko u potpunosti zaboravljaju vlastitom tijelu dati sve što mu je potrebno. Upravo svakodnevnim ponavljanjem istih grešaka narušavamo zdravlje te imamo manje energije za brojne obveze
Prva greška: Prebrzo jedete
Većina ljudi je tijekom dana sklona pojesti nešto na brzinu tek toliko da utiša glasne zvukove koji dolaze iz želuca. No upravo je to greška, brzi obroci na autobusnoj stanici, za radnim stolom ili u šetnji gradom uzrokuju žgaravicu, plinove i probavne smetnje, a često upravo taj režim prehrane uzrokuje pretilost i poremećaja prehrane. Osim toga, kada jedete prebrzo, hrana je manje ukusna, nerijetko izostaje i osjećaj sitosti, a izbor hrane je nepravilan i nekvalitetan. Ovu pogrešku najbolje je ispraviti jedenjem prije nego osjetite probadajući osjećaj gladi, a za jedan obrok odvojite između 20 i
30 minuta, što je dovoljno da tijelo primi signal osjećaja sitosti te da uživate u okusima.
Druga greška: Ne pijete dovoljno vode
Čak 60 posto našega tijela sačinjeno je od vode, a svaka naša stanica treba vodu kako bi mogla pravilno funkcionirati. Svakoga dana gubimo 10 do 12 čaša vode dnevno kroz urin, znojenje i disanje, a većina ljudi posegne za čašom vode tek kada osjeti žeđ, a do tog trenutka organizam je vjerojatno čekao predugo. Većini ljudi dnevno je potrebno osam do 10 čaša tekućine dnevno kako bi tijelo adekvatno zamijenilo gubitke.
Treća greška: Zadržavate dah
Plitko disanje može biti znak bolesti poput astme, emfizema, pneumonije, anksioznosti ili neuroloških poremećaja. No u najvećem broju slučaja radi se o lošoj navici kada plitko dišemo i od silnih obaveza zaboravimo uzeti trenutak za duboko disanje. Problem plitkoga disanja uzrokuje nakupljanje ugljičnog dioksida, koji mogu povećati rizik od plućnih infekcija i drugih komplikacija pluća. Osim toga, nikada se u potpunosti ne možemo opustiti, bez uzimanja dubokih udisaja iz dijafragme.
Četvrta greška: Zaboravljate maštati
Veći dio dana bavimo se logičnim razmišljanjem, a to baš i nije inspirativno stanje. Upravo nas redovito sanjarenje stavlja u raspoloženje kreativnosti i inspiracije. Maštanjem, osim kreativnosti i inspiracije, poboljšavaju se emocije, ali i fizičko zdravlje. Ako se nikada ne prepuštate maštanju, velike su šanse da vaša inspiracija i kreativnost nikada neće u potpunosti zablistati.
