Magnezij je najnoviji hype suplement o kojem trenutno bruje svi. Njegove su zdravstvene blagodati neosporne, no mnogi mu pripisuju i zasluge za smanjenje tjeskobe.

Je li to točno i može li magnezij doista pomoći i u takvim slučajevima?

Sve je krenulo prošloga ljeta, kad je fotograf Tyler Wesley objavio video na TikToku tvrdeći da više ne osjeća tjeskobu nakon 30 godina 'velike patnje'. Otkrio je i svoju formulu: koristio je 500 mg magnezija u kombinaciji s vitaminom D3.

Hashtag 'magnezij' ima više od milijardu pregleda na TikToku, a ljudi ne kriju oduševljenje ovim mineralom koji, kako kažu, uklanja njihove osjećaje tjeskobe. Dakako, ovo nije prvi put da se mnogi nadaju da bi vitamin ili dodatak prehrani mogao izliječiti mentalne tegobe. Davnih 1950-ih psihijatri su neuspješno pokušali liječiti shizofreniju i psihozu uz pomoć niacina, vitamina B, a kemičar Linus Pauling naširoko je gurao svoje kasnije diskreditirano uvjerenje da visoke doze vitamina C mogu izliječiti razne bolesti; uzimao je oko 18.000 mg dnevno (a preporučena dnevna količina je 75 do 90 mg).

Ali magnezij je važan za organizam - on igra mnoge važne uloge u tijelu i mozgu. Postoje i doista intrigantni dokazi koji upućuju na to da bi mogao smanjiti simptome depresije ili tjeskobe kod nekih osoba.

Tijekom hladnijih mjeseci velika je potražnja za brzim lijekovima za zdravlje, a za većinu ljudi magnezij je relativno bezopasan, no treba napomenuti da su psihički problemi vrlo složeni i obično proizlaze iz niza faktora.

Stavljanje previše na ishod tog jednog dodatka moglo bi dovesti do toga da se osjećamo još gore ako nam dramatično ne promijeni život.

Evo što znamo o učincima magnezija na anksioznost:

Što istraživanje kaže o magneziju i anksioznosti?

Gotovo polovica Amerikanaca prehranom unosi manje magnezija od preporučenih količina, rekla je Louise Dye sa Sveučilišta Leeds: od 300 do 400 mg za većinu odraslih osoba, ovisno o dobi i spolu. A postoje dokazi da bi unos više magnezija mogao biti koristan i za ublažavanje tjeskobe.

U preglednom radu Dye i njezinih kolega, četiri od osam nedavnih studija o magneziju pokazale su njegove pozitivne učinke na smanjenje anksioznosti. Randomizirano kliničko ispitivanje iz 2018. u izvanbolničkim klinikama primarne zdravstvene zaštite ukazalo je na to da su se ljudi s blagim do umjerenim simptomima depresije osjećali bolje nakon uzimanja magnezija. Ali ova je studija bila otvorena, što znači da su ljudi znali što uzimaju i bili su osjetljiviji na placebo učinke jer je poznato da očekivanja ljudi utječu na to kako se osjećaju.

Kako magnezij može pomoći kod tjeskobe ili depresije?

'Znamo puno o tome kako magnezij djeluje u tijelu', objašnjava Katie Holton, nutricionistička neuroznanstvenica.

Čini se da ima sveukupan umirujući učinak. Može inhibirati reakciju na stres sprječavanjem prekomjerne ekscitacije putem neurotransmitera zvanog glutamat. Previše glutamata može poremetiti moždane procese i povezuje se s brojnim mentalnim zdravstvenim stanjima, dodala je Holton.

Magnezij je koristan za nastanak enzima koji stvaraju serotonin i melatonin, a također se smatra da bi mogao djelovati neuroprotektivno regulirajući ekspresiju važnog proteina zvanog moždani neurotrofni faktor ili BDNF, koji pomaže u neuronskoj plastičnosti, učenju i pamćenju, među drugim ulogama.

Ali potrebno je više istraživanja kako bi se pravilno razumjeli njegovi učinci. Još nije jasno koja je doza potrebna ljudima da se osjećaju bolje ili kako djeluje u odnosu na lijekove i kognitivne bihevioralne terapije. Također još nije poznato je li najkorisniji kao lijek protiv tjeskobe za one koji ga nemaju dovoljno u tijelu, u usporedbi s onima čiji je unos dovoljan.

Kako možemo povećati unos magnezija?

Osobe s određenim zdravstvenim stanjima ili koje uzimaju druge lijekove ne bi trebale uzimati dodatke magnezija, stoga je razgovor s liječnikom ključan prije uvođenja bilo kojeg novog dodatka prehrani, a osobito prije prestanka uzimanja bilo kojeg drugog lijeka. Jedan od razloga za to što su vitamini tako privlačni je taj što ljudi često preferiraju prirodne terapije nego one sintetske, posebno za mentalne bolesti. No ne preporučuje se odustajanje od propisanih lijekova, poput antidepresiva, u korist minerala i vitamina.

Ako želite ispitati kako magnezij utječe na vas, Holton je rekla da bi prvo potaknula ljude na unos više magnezija putem prehrane. Namirnice poput sjemenki, orašastih plodova, lososa, cjelovitih žitarica, krumpira, graha, zelenog lisnatog povrća poput špinata i blitve te voća poput avokada i banana bogate su magnezijem.

Što se tiče suplemenata, stručnjaci uglavnom preporučuju magnezijev citrat, laktat ili pidolat soli te kelirane oblike.

'U našem istraživanju, kao i kod drugih slučajeva, ovo nije uspjelo kod svih', rekla je Emily Tarleton sa Sveučilišta Vermont State.

Postoji i potencijalna šteta u obećavanju radikalne mentalne promjene ljudima koji se osjećaju izgubljeno i očajnički traže poboljšanje.

Filozof Jake Jackson pak ističe da se ljudi s mentalnim bolestima neprestano suočavaju s oprečnim mišljenjima i raspravama o tome kako najbolje živjeti sa stanjima poput anksioznosti ili depresije te da često osjećaju pritisak isprobati sve opcije. Međutim na magnezij se ne bi trebalo gledati kao na 'čudesan lijek' koji može riješiti bilo koji problem.

U svakom slučaju, ne donosi zdravstvene rizike, pa bi konzumiranje namirnica koje sadrže magnezij ili isprobavanje suplemenata, dakako uz savjete liječnika, trebala biti dobra opcija za većinu ljudi. Konzumiranje namirnica s magnezijem vjerojatno će pomoći većini da se osjećaju bolje, stoga vrijedi pokušati, ali osobe koje imaju ozbiljne mentalne probleme trebaju potražiti stručnu pomoć i ne ignorirati simptome.