A onda je krenuo protuudar, koji se 'nalijepio' na druge turističke probleme poput klime, neurednog zračnog prometa i sličnog. Kako piše Forbes, 'zasićeni nedostatkom stanova, prometom, bukom, zagađenjem i smećem, mnoge popularne europske destinacije prešle su s kampanja 'Dođite kod nas' na antiturističke strategije 'Molimo vas nemojte'. A neke od mjera su prilično ozbiljne.'

Uostalom, svjedoci smo toga i kod nas, a i Forbes je Hrvatsku uvrstio u svoj popis. Dubrovnik je krenuo u veliku borbu protiv buke u rasponu od zabrane zvučnika u kafićima do najava izbacivanja kofera na kotačima iz gradske jezgre. Split je, pak, donio vrlo precizni i skupi cjenik za izgrede mladih turista željnih partijanja i opijanja, i preplavio grad tablama s upozorenjima. Od drugih odredišta sa sličnim problemima, Hvar se još dvoumi bi li samom sebi priznao 'podijeljenu osobnost' između elitne destinacije i partijanerske točionice. A sve se potencira desecima video zapisa i fotografija koji se dijele po društvenim mrežama s prizorima uriniranja, povraćanja i koječega drugog.

Premda se po domaćim medijima zna provući kako takvog nereda nema nigdje, u pitanju je očito globalni problem koji počinje itekako utjecati i na onu najvažniju, poslovnu stranu turizma. Inače se ne bi Forbes 'zabavio' tim fenomenom. I taj list zaključuje ono što stanovnici turističkih gradova i gradića već odavno znaju: najpopularnije destinacije postale su nemoguće za život tamošnjih žitelja, a za turiste su pretrpane, nesigurne i neudobne.

'Ljepota, mir i jednostavnost mnogih idiličnih i traženih destinacija u Europi više ne može preživjeti dolazak milijuna gostiju godišnje', piše Forbes, i dodaje da problem još nije došao na dnevni red vlasti u Europskoj uniji, ali su rasprave o tome kako se nositi s turističkom lavinom već počele. Stvar se vratila kao bumerang: veliki turistički brojevi smatrani su zlatnom guskom za ta odredišta, a sada ih uništavaju.

Još u travnju Guardian je pisao da su najljepše lokacije na svijetu postale samo pozadina za selfie, a 'pretjerani turizam je postao toliko akutan problem da popularna odredišta rade ono što se smatralo nezamislivim, da aktivno pokušavaju odvratiti goste od dolaska', jer je masovni turizam 'mnoga odredišta pretvorio u suprotnost onome što su nekad bila'.

Forbes navodi brojne primjere takve strategije, od Venecije koja je uvela 'ulaznicu' u grad koja košta između 3 i 10 eura, do Atene koja je napokon uvela rezervaciju ulaznica za Akropolu za određene sate. Grčka je sad otišla i korak dalje ograničivši broj turista koji dnevno mogu razgledati Akropolu. Samo 20.000 posjetitelja dnevno bit će pušteno u Akropolu, počevši od sljedećeg mjeseca kako bi se izbjegli uska grla i prenapučenost na UNESCO-vom mjestu svjetske baštine. Također će postojati ograničenje broja posjetitelja koji će se pustiti svaki sat. Do sada se u kompleks spomenika znalo stisnuti čak 23.000 ljudi dnevno, uglavnom velike grupe koje su dolazile mahom u prijepodnevnim satima.

Uostalom, gužva više nije privlačna ni za turiste, koji često zapinju u dugim redovima samo da bi vidjeli neku atrakciju, popili piće, večerali ili se ukrcali u neko prijevozno sredstvo. O sve većim cijenama ulaznica ili ugrožavanju prirode da se ne govori. Dovoljno je pogledati snimke s Plitvica od prije nekoliko dana, objavljene na stranici Plitviceblog.

A bit će još gore, ako je vjerovati Svjetskoj turističkoj organizaciji koja predviđa da će do kraja ovog desetljeća broj turista na međunarodnim putovanjima prijeći prag od dvije milijarde putnika godišnje. Stoga različite lokalne i nacionalne vlasti tragaju za rješenjima, najčešće restrikcijama. Forbes je nanizao dio njih.

Amsterdam

Amsterdam je izglasao zabranu ulaska kruzera u glavnu gradsku luku. Ta se mjera nadovezala na cijeli paket kojega amsterdamske gradske vlasti zovu 'Kampanja obeshrabrivanja', s odredbama u rasponu od zabrane konzumiranja marihuane na ulici u četvrti crvenih svjetiljki do otvorenih poruka mladim Britancima da se drže dalje od grada sa svojim navikama potaknutim potocima alkohola, kojima ugrožavaju normalan život u inače iznimno liberalnom gradu koji želi da gosti poštuju tamošnju kulturu, mir i način života. Inače, Amsterdam privlači u prosjeku više od milijun turista mjesečno, što je više od broja stanovnika. Gradske vlasti kažu da nije stvar u moraliziranju, nego u obeshrabrivanju populacije koja za partijanje koristi grad samo kao kulisu, a najviše je riječ o muškarcima u dobi od 18 do 35 godina, ponajprije Britancima.

Italija

U Italiji su kruzerima još 2021. zabranili uplovljavanje u venecijansku lagunu, a sada idu dalje. U Rimu je ograničen pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama. Uvedene su i ulaznice za posjet Panteonu u pokušaju zaštite tog starorimskog čuda. UNESCO je najavio uključenje Venecije na popis ugrožene svjetske baštine. Firenca je od lipnja zabranila nove apartmane i sobe za iznajmljivanje u povijesnoj jezgri. Portofino je zabranio zaustavljanje na šetnici popularnoj po snimanju selfija, što je izazivalo velike gužve i zastoje, a kazna je do 275 eura. Ima još - planinarenje po stazama iznad Cinque Terre u japankama ili sandalama donosi globu od 2500 eura, kažnjava se konzumiranje hrane na otvorenom u centrima Venecije i Firence, a već i sjedenje na Španjolskim stepenicama može koštati 250 eura. Ponekad ima i bizarnih odluka, poput kažnjavanja gradnje kula od pijeska na jednoj plaži u Eracleji.

Francuska

U Nici, jednoj od metropola francuske Rivijere, nedavno su se pojavile neobične ulične umjetnine u izvedbi grupe TooLate: divovske mišolovke 'za istrebljivanje turističkih štetočina', a kao mamac su namješteni sladoledi. U Francuskoj je borba protiv prekomjernog turizma došla do razine nacionalne vlade, koja je prošli mjesec objelodanila plan bolje regulacije turističkih tokova i podrške lokalnim vlastima koje se suočavaju s velikim rastom broja gostiju. Problema je postala svjesna i Alliance France Tourisme koja okuplja kompanije iz turističkog sektora, objavom da je Francuska postala jedna od destinacija 'osuđenih' na prekomjerni turizam. Osim različitih informacija koje se nude u okviru plana i stalnog promatranja stanja, vlada je pokrenula i kampanju vrijednu milijun eura kojom ohrabruju domaće i strane turiste da prilagode svoje planove gužvama, odnosno putuju izvan uobičajenih špica.

Španjolska

Čak je i jedno od najpopularnijih hodočasničkih odredišta, Santiago de Compostela, 'palo' kao žrtva prekomjernih posjeta. S obzirom da godišnje primaju više od 300 tisuća turista i hodočasnika, gradske vlasti najavile su uvođenje posebne takse za posjetitelje, jer ne žele 'da Santiago de Compostela postanu zabavni park'. Također, uvest će kontrolu broja turista u povijesnoj jezgri.

Jedno od kritičnih mjesta već godinama je Mallorca, uz Ibizu najposjećenije mjesto na Balearima. Lokalni puk predvodnik je u antiturističkim protestima protiv polugolih turista koji lutaju po trgovinama i ulicama. Zato je takva praksa već zabranjena u Calviji, Palmi i Playa de Palmi, a posljednjih godina uvedene su kazne i drugdje, posebno u Magallufu. Slične mjere uvedene su i u Barceloni, a stanovništvo grafitima tjera turiste iz Gaudijevog Parka Guell. Još su agresivniji u Ibizi, gdje su aktivisti grupe Futuro Vegetal nedavno grafitima 'ukrasili' superjahtu Kaos vrijednu 300 milijuna eura čija je vlasnica Nancy Walton Laurie, nasljednica carstva Walmart. Na sličan su način devastirali slavnu diskoteku Pacha, napali transparentima luksuzni plažni klub Blue Marlin in Cala Jondal, te privatne avione i skupe automobile.

Portugal

U Portugalu glasno puštanje glazbe na većini plaža može biti kažnjeno globama u rasponu od 200 do 36 tisuća eura, ovisno o tome jesu li prijestupnici individualci ili grupe. I tu su glavna meta Britanci, kojih samo u Algarve dolazi milijun u srcu sezone. Osim ovoga, popis zabrana i ograničenja uključuje igre s loptom gdje to nije dozvoljeno, kampiranje izvan kampova, ribolov u zonama za kupanje, sve do nadlijetanja bilo kakvih letjelica niže od 300 metara, osim za spasilačke i nadzorne letove.