Organizacija jednostavnog imena World's Best Vineyards nedavno je u Rioji, španjolskoj vinskoj prijestolnici, priredila ekskluzivno događanje na kojem su izabrali upravo ono što stoji u njihovom imenu. Da ne bude zabune, fokus kod ocjenjivanja nije (samo) na kvaliteti vina, nego na sveukupnom doživljaju - degustacijama, hrani, smještaju i svemu drugome što je važno 'vinskim putnicima'. Stoga je ova top lista istodobno i izvrstan vodič za sve ljubitelje vina i kulture koja ga okružuje. Inače, WBV je dio jednog od najvažnijih 'igrača' u gastro-enološkom turizmu, kompanije William Reed.

Na eventu je predstavljena top lista 50 najboljih vinograda, odnosno vinarija na svijetu, na čijem je čelu Catena Zapata iz Mendoze u Argentini. Drugoplasiran je, i europski prvak, španolski Bodegas de los Herederos del Marqués de Riscal, a bronca je otišla čileanskom VIK-u.

Argentina je i inače odlično prošla, u prvih deset čak su tri tamošnja vinograda, ali na listi najboljih 50 ipak je najviše europskih vinarija, njih čak 23, među kojima je devet francuskih. Prvi put na listi su se našle i vinarije iz Mađarske, Gruzije i Libanona. Hrvatski vinari trebat će još pričekati za uvrštenje u ovu elitu, nema ih ni među prvih 100, bez obzira na redovito dobre ocjene hrvatskih vina na najvažnijim svjetskim ocjenjivanjima. Bez obzira na popularnost pojedinih domaćih vinarija među turistima, za istinski uspješan vinski turizam potrebno je nešto više.

'Izbor najboljih svjetskih vinograda nastavlja isticati destinacije vinskog turizma širom svijeta, a s impresivnim brojem novih ulaza ove godine to je važnije nego ikad. Shvatili smo da domaći i međunarodni turisti traže doživljaje koji im nude raznolike aktivnosti', rekao je na proglašenju Andrew Reed, direktor sektora vina u William Reedu.

Lista WBV-a kreira se prikupljanjem nominacija koje šalju glasači iz cijelog svijeta, a o njima odlučuju žiriji u svakoj od svjetskih geografskih regija u kojima je po 36 vinskih i turističkih stručnjaka, na čelu s predsjednikom žirija. Svaki od tih 36 sudaca glasuje za po sedam vinograda. Nema unaprijed napravljenih kriterija ili liste iz koje moraju birati, svaki glas je istodobno i nominacija vinograda, odnosno vinarije za koju neki član žirija misli da zaslužuje mjesto u eliti.

Osim globalnog Top50, proglašeni su i pobjednici po svjetskim regijama, odnosno kontinentima. Redom, to su Bodegas de los Herederos del Marqués de Riscal (Europa), Catena Zapata (Južna Amerika), Rippon (Oceanija), Château Mercian Mariko Winery (Azija), Creation (Afrika) i Jordan Vineyard & Winery (Sjeverna Amerika).

Predstavimo nešto opširnije i prve tri vinarije na listi.

Catena Zapata iz argentinske Mendoze osnovao je 1902. talijanski imigrant Nicola Catena, koji je iz zaborava izvukao sortu malbec unatoč njezinom padu popularnosti drugdje u svijetu, pa i u Bordeauxu. Catena Zapata danas je centar proučavanja vina, a vinariju vodi Nicolin unuk Nicolás, jedan od najnagrađivanijih vinara na svijetu i pokretač argentinskog vinskog preporoda koji je tu zemlju odveo visoko. Cijelo imanje vodi njega kćer Laura, osnivačica vinskog instituta Catena, i pokretačica argentinskog kodeksa održivosti, koja surađuje s nekim od najvažnijih svjetskih znanstvenih ustanova.

Ovaj vinograd proizvodi crna i bijela vina, te pjenušce, a najpoznatiji je po sortama malbec, cabernet sauvignon i chardonnay, ali i nekih autohtonih sorti područja Mendoze. Zgrada vinarije ima oblik piramide i inspirirana je majanskim hramovima. U vinogradu je moguće rezervirati tri različite ture, od one koja govori o nasljeđu obitelji Catana, preko mogućnosti da se gosti sami okušaju u proizvodnji vina, do kombinacije vina i glazbe.

Bodegas de los Herederos del Marqués de Riscal u španjolskoj pokrajini Rioja jedan je od sasvim sigurno najspektakularnijih objekata povezanih s vinom. Naime, futurističku aluminijsku zgradu hotela Marqués de Riscal u sklopu vinograda projektirao je slavni Frank Gehry, nalik je muzeju Guggenheim u Bilbaou, radu istog arhitekta. Sama vinarija osnovana je još 1858., baš tu flaširana su četiri godine kasnije prva vina u Rioji. Tamo je započela i tradicija umatanja boca u zlatnu mrežicu, a s vremenom su vina iz ovog vinograda postala toliko popularna da su dobila i poseban žig koji potvrđuje autentičnost.

Gehryjeva zgrada otvorena je 2006., i postala je dio Marriottovog lanca Luxury Collection. Hotel je intrigantan i iznutra i izvana, kad uđete čekaju vas iskrivljeni zidovi, cik-cak prozori, visoki stropovi i mnoštvo boja u šezdesetak soba, među kojima je deset apartmana. Takva arhitektura kombinirana je restoranom s dvije Michelinove zvjezdice kojeg vodi chef Francis Paniego, u kojem se nude obroci sa šest, odnosno devet slijedova od kojih je svaki uparen s vinima ove vinarije. Tu su i još jedan restoran, vinski bar i grill, te Caudalie Vinothérapie spa. U srcu kompleksa je Plaza del Reloj s originalnom zgradom iz 1860.

Glavni vinar u Riscalu je Francisco Hurtado de Amézaga. Crna vina najviše su od sorte tempranillo, rosé stiže iz Castille y Leóna, a bijela vina s obiteljskog vinograda Rueda gdje uzgajaju sorte verdejo i sauvignon blanc.

Trećeplasirana vinarija VIK smještena je na čak 4300 hektara čileanske doline Cachapoal, i po mnogo čemu je jedinstvena. Opisuje se kao visionarska mješavina vina, arhitekture, krajolika i luksuza, a od osnivanja stalno kao svoju temeljnu točku ističu znanosti i inovacije. Mnogo je novija od konkurentskog dvojca, 2004. su je osnovali Alex i Carrie Vik, bračni par čija je muška polovica mnogo poznatija u poslovnom svijetu, riječ je o Norvežaninu koji je imao i neke prilično sumnjive epizode na financijskim tržištima.

Njih dvoje dvije je godine tražilo idealno mjesto za vinograd i vinariju, i našli ga u spomenutoj čileanskoj dolini. Na koncu su se udružili s jednim od najpoznatijih čileanskih arhitekata, potomkom hrvatskih iseljenika Smiljanom Radićem i stvorili super modernu vinariju odlično uklopljenu i divljinu kojom je okružena. Dapače, većinu površine zauzima lokalna flora i fauna.

Glavni vinar na imanju je Cristián Vallejo, a osim poznatih crnih i rosé vina gostima su na raspolaganju kušaonice u podrumu, te šetnje po imanju. U VIK-u se može i prespavati, hotel na vrhu brijega ima 22 apartmana, izvanredne restorane i cijelu paletu različitih aktivnosti, od šetnji i uživanja u pogledu, do vožnji biciklima, kuhanja, joge, plivanja u bazenu...