SPIZA

Krećemo s marendom. Marenda je dalmatinska verzija gableca i obično se jede između doručka i ručka. Najbolje je otići na pazar i odabrati nešto od lokalnih domaćih proizvoda kao na primjer pršut.

Klasična splitska kuhinja sastoji se od nezaobilaznih plodova mora do tipičnih mesnih jela. Jedno od najpoznatijih svakako je „manistra na pome“, a svaka nona ima svoj recept za šalšu koji se prenosi generacijama. Ponekad dovoljna kao samostalno jelo, a odlično funkcionira i kao predjelo nakon kojeg slijede škampi na buzaru ili možda crni rižot. Splićani su poznati po dobrom brudetu s palentom, a za posebne prilike uvijek se radi pašticada. Ovo kultno dalmatinsko jelo slatko kiselog okusa u ljudima budi uspomene iz djetinjstva, obiteljskih okupljanja i zajedništva. Uostalom, što je Božić bez pašticade?

GLAZBA

„Nima Splita do Splita“ ne pjevaju uzalud. Čini nam se da je Split grad o kojem je napisano najviše pjesama, kao i grad koji nam je dao pregršt legendarnih glazbenika. Kralja funka Dinu Dvornika, Runjića i Huljića, rock & roll Đavole, Marijana Bana i Daleku obalu kao i hip-hop senzaciju TBF…

Split nam je dao Olivera, a Oliver je duša Splita. Posvetio mu je je najljepše pjesme poput „Ča će mi Copacabana“, „Ispod sunca zlatnog“, „Dvi iljade i druge godine“, a otpjevao je i himnu Hajduka koja je dala neke od najpoznatijih slogana poput „Kontra mraku, kontra sili“ i „Naprid Bili“.

Oliver i Hajduk voljeli su se od samih početaka, bili su povezani, ne samo kroz pjesme nego i kroz život – bio je dio navijača, dio naroda.

Još jedna pjevačka zvijezda, Mate Mišo Kovač, postao je legenda Hajduka, kao i njegova pjesma „Ja ne mogu drugo nego da ga volim“ koja se od sredine osamdesetih godina redovito pjeva na tribinama utakmica njegovog najdražeg kluba.

ARHITEKTURA

Gdje god krenuli, na posao, u provištu ili na kavu, ne možete izbjeći arhitektonske ljepote i povijest grada Splita. Priča o Splitu stara je već 1700 godina, a datira iz vremena kada je rimski car Dioklecijan odlučio sagraditi svoju palaču upravo na poluotoku u blizini velikog rimskog grada Salone, gdje je želio provesti posljednje godine svog života. Tijekom godina palača se polako pretvarala u grad koji sve do danas mami svojom bogatom tradicijom, slavnom poviješću i ljepotom svoje prirodne i kulturne baštine.Dioklecijanova palača i cijela povijesna jezgra Splita nalaze se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Šetnja antičkim gradom vodi vas kroz vrijeme, uz sjajne primjere antičke arhitekture poput Peristila, srednjovjekovne romaničke crkve i gotičke palače, renesansnih portala plemićkih kuća, baroknih pročelja i moderne arhitekture izvrsno stopljenih u bogatu baštinu.

STANJE UMA

„Pomalo“ i „fjaka“ možda su dvije riječi koje najbolje opisuju Splićane.

Koncept „pomalo“ je životna filozofija, primjenjiva na sve. To je kombinacija ideja „lako ćemo“, „polako“, „bez problema“,“možda sutra“, „opustite se“…

U Splitu vrijeme kao da ne postoji, sve se stigne i nema priše (ipak ju je odnija vrag). Možda ćemo kavu čekati koju minutu duže, ali što dobivamo živciranjem? Ako nešto iz toga možemo naučiti, to je da treba živjeti u trenutku – jer dok se stresiramo oko budućnosti, kave, autobusa koji kasni, ispred nas prolazi život.

Mnogi misle kako je „fjaka“ samo vrijeme za odmor nakon ručka (kao npr. siesta u Španjolskoj). Ona je puno više od toga, to je „psihofizičko stanje sa neutaživom željom za ničim“. Ljudi iz drugih djelova Hrvatske često zamijene fjaku za lijenost, ali ona je više kao „duhovna ugoda“, kažu neki da je dar od Boga.

Iako je najčešća ljeti radi velikih vrućina, može vas uloviti bilo kad – pogotovo kad zapuše jugo. Fjaka je stanje uma, dio dalmatinskog mentaliteta koji ide ruku pod ruku s pojmom „pomalo“. Dok smo smireni, sigurno razboritije i razmišljamo, zar ne?

HAJDUK – NAJZELENIJI HRVATSKI KLUB

Hajduk živi vječno! Pjevao je Vinko Coce, a zahvaljujući Hajduku i naš bi planet mogao trajati vječno jer naši „bili“ su postali zeleni.

Predstavljanjem novog bijelog dresa izrađenog od 100 % reciklirane plastike HNK Hajduk je nedavno, kao prvi sportski klub u regiji, započeo aktivno provoditi kampanju zaštite okoliša, a u planu imaju još niz aktivnosti u cilju osvještavanja zajednice o važnosti brige o okolišu, prirodi i planeti koju ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

Hajdukov novi dres napravljen je od materijala certificiranog od strane „Global Recycled Standard“, a za izradu jednog dresa potrebno je 13 plastičnih boca od 0,5L. Velika je odgovornost, ali i privilegija nositi Hajdukov dres. S novim dresom, ta odgovornost postaje još i veća jer od sada, uz pripadnost Klubu, Gradu i tradiciji, počinje simbolizirati i borbu za očuvanjem okoliša i Jadranskog mora.

Kampanju su nastavili kao klub prijatelj dvodnevne konferencije “Green future conference” koja je održana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, a na kojoj su sudjelovala brojna renomirana imena iz područja okoliša, energije, e-mobilnosti, kao i globalni te domaći tehnološki lideri, znanstvenici i institucije.

HNK Hajduk tijekom trajanja konferencije imao je otvoren izložbeni prostor u predvorju HNK Split na kojem su po prvi put prezentirali cijeli niz novih eko proizvoda za koje je logo zelenog Poljuda izrado dvojac kreativnog studija iz Splita “Kazinoti&Komenda”: majicu od organskog pamuka, staklenu bocu za vodu, metalnu termo bocu, blok od recikliranog papira, “beskonačnu” olovku izrađenu od bambusa, platnenu torbu. Promociju je podržao igrač HNK Hajduka Josip Vuković koji je tom prilikom rekao “Drago mi je što je Hajduk najprije kroz novi dres, a zatim i kroz druge projekte započeo kampanju kojoj je cilj zaštita okoliša. Nedavno sam postao roditelj i od tada puno više razmišljam o ovoj temi i svijetu koji ćemo ostaviti svojoj djeci I budućim naraštajima.”

Dio prihoda od svakog od navedenih proizvoda HNK Hajduk će donirati udruzi Sveučilišnog odjela za studije mora “Oceanus” za ekološke projekte očuvanja čistoće mora.

U budućnosti planiraju dodatno osnažiti ovu kampanju i biti glas koji će poticati na veću brigu o svijetu koji nas okružuje.