Novije studije zbog kojih će države poput SAD-a i službeno objaviti da masnoće poput onih iz maslaca ili žumanjka ne utječu na povišeni kolesterol, trebale bi okončati dugogodišnje rasprave o tome smijemo li uživati u takvoj hrani bez grižnje savjesti. Oprečna mišljenja na tu temu lako nas mogu zbuniti, a američko Ministarstvo poljoprivrede objavit će u svojim službenim glasilima da navedene namirnice odnosno masnoće u njima ne utječu negativno na kolesterol. Pitali smo naše liječnike spremaju li se u Hrvatskoj takve preporuke, a oni odgovaraju da to nisu nove činjenice te tako već uče i svoje studente. Osim toga, kažu da zbog takvih preporuka ljudi biraju prerađene namirnice prepune rafiniranog šećera koje su još štetnije.

Što je kolesterol i zašto nam je potreban

'Kolesterol je molekula koja izgrađuje dijelove naših stanica i neke hormone odnosno sastavni je dio stanične membrane i steroidnih hormona. Jednostavno, on čini naše tijelo s obzirom na to da su sva naša tkiva izgrađena od stanica. Iz toga je jasno da naše tijelo bez njega ne može. Sastavni je dio hormona testosterona i estrogena, ali i žučnih soli koje sudjeluju u probavi masnoća', objasnila je za tportal dr. med. Ana Puljak, Voditeljica Odjela za promicanje zdravlja na ZZJZ-u 'Dr. Andrija Štampar'.

Dio potreba za kolesterolom reguliramo i kada jedemo, a nakon procesa probave, on ulazi u krvotok i kroz njega se prenosi na način da se veže za bjelančevine (lipoproteini) i tako dospijeva do ciljnih tkiva.

Zdravstvene opasnosti od LDL kolestrola

'Znamo da je jedan od uzroka i mehanizama u nastanku ateroskleroze i kolesterol i to LDL- kolesterol. Ateroskleroza je proces stvaranja nakupina unutar stijenki krvnih žila koji sužava i mijenja krvne žile i izraziti je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti koje su vodeće kao uzroci smrti, obolijevanja i invaliditeta (infarkt, moždani udar…)', kaže voditelj Laboratorija za kemijske analize hrane na ZZJZ-u 'Dr. Andrija Štampr' dr. sc. Dario Lasić

Tako se višak kolesterola koji stanica ne iskoristi može taložiti na stijenkama arterija koje nose krv do srca i mozga. Na nastale naslage kolesterola mogu se taložiti i druge tvari pa se stvara nakupina koja s vremenom može uzrokovati aterosklerozu, odnosno bolesti srca i krvnih žila.

Kako bi regulirali razine kolesterola, potrebno je preventivno paziti na prehrambene navike. Međutim, promjena prehrambenih navika, ujedno je i prvi korak u terapiji povišenog kolesterola.
Tek ako se nakon toga ne regulira razina kolesterola, uključuju se u terapiju lijekovi, ali i dalje je potrebno poštovati upute primjerenih prehrambenih navika koje moraju postati i način života. Veći rizik za povećanu razinu kolesterola imaju oni koji se neuravnoteženo hrane, premalo se kreću i pretili su. Također, važna je i genetska predispozicija.

Kako se hraniti i čuvati zdravlje

Postoje i kontroverze oko kolesterola s obzirom na to da nije bilo čvrstih znanstvenih dokaza da kolesterol sam po sebi uzrokuje visok krvni tlak, aterosklerozu, koronarne bolesti srca i općenito kraći životni vijek.

'Mnogi liječnici vjeruju da su mit o kolesterolu potaknuli lobisti koji imaju financijske koristi od prodaje lijekova za snižavanje kolesterola. Ta teza potkrepljuje se činjenicom kako plak u arterijama, sagrađen dijelom od kolesterola, nastaje uglavnom na ožiljcima uzrokovanima pušenjem, infekcijama, poznijoj životnoj dobi i drugim rizičnim faktorima te da su lipoproteini i kolesterol ustvari aktivni dio alata za popravak', naglašava Lasić.

U prilog tome govore i novije studije u kojima mnogi stručnjaci iz javnog zdravstva ukazuju na činjenicu da prehrana bazirana na niskom unosu ugljikohidrata uz nešto veći unos masnoća, osigurava sigurniji pristup za zdravlje od prehrane bazirane na niskom sadržaju masnoća i visokom sadržaju ugljikohidrata.

Dapače, dosadašnje proklamiranje na prehrani s malo masti poticao je posredno prehranu s više rafiniranih ugljikohidrata što je bez sumnje dovelo do pandemije pretilosti, srčanih bolesti, pa i dijabetesa tipa 2. Tome je svakako pridonijela i prehrambena industrija snižavanjem razine zasićenih masti u hrani (uglavnom animalnog podrijetla) zamijenivši ih isto lošim rafiniranim šećerom.

Kao zaključak u jednom od svojih znanstvenih mišljenja Odbor na dijetetske proizvode, prehranu i alergije Europske agencije za hranu (EFSA Journal 2010; 8(3):1461) smatra da je unos zasićenih masti glavna odrednica koncentracije LDL kolesterola u krvi. Dakle, većina kolesterola u prehrani se dobiva iz namirnica koje su također značajni izvori prehrambenih zasićenih masnih kiselina, npr mliječni i mesni proizvodi. Stoga Odbor nije niti predložio preporučenu dozu kolesterola pored svog zaključka o unosu zasićenih masnih kiselina, u kojem stoji da zasićene masti kao i najnepoželjnije među njima, trans-masne kiseline potrebno zamijeniti drugim izvorima, poput smjese oleinske kiseline, linolnekiseline i dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina omega 3 (n-3 LCPUFA).

Može se zaključiti da očuvanje zdravlja neće biti upitno ako se hranite raznovrsno i jedete jaja, maslac ili crveno meso, ali u svemu je tome ključ umjerenost. Nema razloga da ne uživate u hrani, a svakako smanjite prerađene namirnice pune šećera te birajte sezonske i lokalne namirnice koje uvijek spadaju u zdraviju skupinu od gotovih proizvoda čiji potpuni sastav ponekad ni nije naveden na deklaraciji.