Dug boravak u domu može naštetiti držanju tijela, oslabiti rad srca i pluća, pa čak i narušiti rad mozga, a posljedice života u izolaciji možemo osjećati dugo nakon završetka pandemije, kad god to bilo.

Počinjemo gubiti mišiće

Tjedan dana u kući, bilo da radimo, jedemo ili spavamo, možemo osjećati kao ugodan i prijeko potreban odmor, ali potpuna neaktivnost uništit će sav teško postignut napredak. Ponovna izgradnja mišića koje izgubite za samo tjedan dana može potrajati i mjesecima, a bez obzira na izdržljivost, brže ih gubimo što smo stariji. Gubitkom mišića ne gubi se nužno njihov volumen, ali se gubi snaga, jedan od najjačih pokazatelja i podupiratelja dugovječnosti.

Slabljenje srca i pluća

Ako ne vježbamo, ne povećavamo puls i kad srce ne pumpa jako, postaje slabije, a ista se stvar događa s plućima. COVID-19 je respiratorna bolest pa se i ljudi slabijeg zdravlja pluća smatraju osjetljivijim na koronavirus. No izbjegavanje kretanja zbog straha od infekcije ima i drugu stranu. Nekretanjem se ne povećava protok krvi u plućima, pa štetu može nanijeti i već postojeće zdravstveno stanje. Tjelovježba je jedini način za poboljšanje rada srca i pluća i niti jedan lijek ne može je nadomjestiti. Ako se već bojite izaći iz doma, možete u njemu plesati ili pronaći neki teži predmet za kućni trening snage.

Debljanje

Provođenjem cijelih dana u kući ljudima je hrana stalno dostupnija pa su skloni povećati i svoj period hranjenja. To može uzrokovati porast razine inzulina koji potiče skladištenje masti, odnosno sala u tijelu. Postoji još jedan problem vezan uz stvaranje zaliha trajne hrane početkom pandemije. Većina nekvarljivih namirnica vrlo je procesirana hrana bogata šećerom i škrobom koji pogoduju debljanju. Pored toga, debljanje u razdobljima intenzivnog stresa je uobičajeno, a cijela 2020. godina bila je vrlo stresna. Debljanje postaje posebno opasno kad preraste u pretilost jer se tijelo tada počne opirati inzulinu pa se mogu razviti kronične bolesti poput dijabetesa.

Štetno za naše držanje

Prilikom sjedenja svi podsvjesno tonemo u položaj pri kojem klonemo naprijed, pogrbimo ramena, savijemo vrat na prsa i podignemo laktove. Sjedenje i ležanje po cijele dane može ozbiljno utjecati na držanje tijela i napregnuti leđa, vrat, ramena, bokove i oči. Ustanite svakih sat vremena, prošećite i na trenutak se istegnite. Možete čak leći na pod i pustiti leđima da se sama poštimaju.

Pati i san

Ako veći dio dana provodite iza spuštenih zavjesa, uskraćujete si vitamin D, mikronutrijent važan za gustoću kostiju, imunitet i sprečavanje osjećaja umora. Dovoljno sunčeve svjetlosti ujutro pomaže sinkronizirati cirkadijski ritam tijela pa ako ste zatvoreni cijeli dan ili radite u mraku, moglo bi se to odraziti i na vaš san. Šetnja, vježba ili rad u dvorištu pružit će vam dovoljno sunčeve svjetlosti, a ako vam vremenske prilike ili nešto drugo ne dopušta da izađete, jako umjetno svjetlo pomoći će tijelu da se preporodi ujutro. Isto tako, zbog cirkadijskog ritma noću izbjegavajte plavo svjetlo koje daju zasloni digitalnih uređaja.

Usporavanje mozga

Sjedilački način života usporava mozak. Naime vježbanjem se u mozgu proizvode određene kemikalije koje razgrađuju toksine u krvi i čak im sprečavaju odlazak u mozak u kojem mogu ubiti moždane stanice. Ako ne vježbamo, ne razgrađujemo tako učinkovito nusproizvode aminokiselina koji završavaju kao neurotoksini u mozgu.

Štetni učinci izolacije vrlo su podmukli, pa fizički simptomi koji se javljaju nakon mjeseca provedenih u njoj često nisu vidljivi dok ne postanu štetni ili ekstremni.