Pretilost može promijeniti način na koji mislimo, utječe na naše prosudbe i čini nas čeznemo za visokaloričnom hranom koja postaje nužan fiks kao narkomanima droga. Siva masa je dio mozga koji je zadužen za razmišljanje i sastoji se od stanica mozga koje kontroliraju mišiće, omogućuju gledanje, slušanje, pamćenje, emocije i govor, a bijela tvar je autocesta živaca, materijal koji ove stanice povezuje međusobno.

'Tijekom vremena smo evoluirali te naučili doživljavati slatku i masnu hranu privlačnom. Naime, ta nas hrana u razdobljima gladi i nedostatka hrane može spasiti', objašnjava britanski endokrinolog, dr. Tony Goldstone: 'Sad nam je takva vrsta hrane na raspolaganju više nego dosad i razlog je zašto se debljamo.'

Prošlog su mjeseca znanstvenici sa švedskog Karolinskog instituta proglasili da je rizik od demencije u starijoj dobi čak 71 posto viši za ljude prekomjerne težine. Taj je rizik četiri puta veći kod onih koji su pretili u srednjim godinama. 'Znamo da masna prehrana šteti arterijama i srcu, a isto začepljenje uzrokuje i u krvnim žilama u mozgu', objašnjava Paul Thompson, profesor neurologije na Sveučilištu u Los Angelesu.

Kad mozak stari
Njegov je tim utvrdio da su mozgovi debljih i pretilih ispitanika bili, u prosjeku, četiri do osam posto manji nego mozgovi osoba koji su imali normalnu tjelesnu težinu. 'Kako krv ne može lako doći do mozga, moždane stanice odumiru zbog nedostatka kisika, što za posljedicu ima prerano starenje mozga', kaže profesor Thompson.

Skeniranjem mozgova stotinjak pacijenata starijih od 70 godina zaključili su da je mozak debljih ljudi prosječno osam godina stariji od onih njihovih zdravih kolega. 'Procjenjujemo da prosječna osoba gubi 0,5 posto mozga godišnje', kaže profesor Thompson. Pretili ljudi gube četiri posto više nego osobe normalne težine, pa su zapravo osam godina stariji. Oni koji su izgubili osam posto mozga čak su 16 godina stariji. To vas neće ubiti, ali će ubrzo doći do točke kad oštećenje postane očito, a to je trenutak kad je 10 posto moždanog tkiva mrtvo', zaključuje profesor Thompson.Loše vijesti za pretile: otkriveno je, također, da su sužavanja žila najizraženija upravo na područjima zaduženima za zaključivanje, prosudbu i obradu dugoročnih sjećanja. Znanstvenici vjeruju da je mozak pretile ili osobe s prekomjernom težinom manje otporan na oštećenja od abnormalnih proteinskih plakova koji ubijaju moždane stanice i uzrokuju Alzheimerovu bolest.

Istraživanja također pokazuju da osobe prekomjerne težine imaju više problema s učenjem, prihvaćanjem novih informacija, rješavanjem problema i koordinacijom', kaže profesor John Gunstad s američkog sveučilišta Kent State i dodaje:

'Pred nama je izazov da utvrdimo zašto do toga dolazi, a zasad sumnjamo na oscilacije u krvnom tlaku i razinu glukoze u krvi koje debljanje uzrokuje. Postoji cijeli niz mogućih faktora. Znamo, ipak, da postoje naznake da bi, nakon što se pacijent riješi prekomjerne težine, njegov mozak mogao opet normalno funkcionirati.'