Većina se tinejdžera u današnjem razvijenom svijetu ne može oduprijeti neodoljivoj privlačnosti Facebooka i drugih socijalnih mreža pa nije neobično naići na vrlo intimne postove u kojima se dijele najskrivenije misli i osjećaji. Naravno, ponekad mladi teže pretjerivanju tražeći potvrđivanje pa je i najmanji problem dovoljan da se iz njega napravi drama, često na veselje svih uključenih.

Kako piše The New York Times, u prošlogodišnjem istraživanju pregledano je 200 profila na Facebooku studenata sa sveučilišta Washington i Wisconsin-Madison. Ustanovljeno je da kod otprilike 30 posto sudionika sadržaj postova u kojima pišu o osjećaju bezvrijednosti, beznađu, nedostatku koncentracije, nesanici ili stalnoj pospanosti ispunjava kriterij American Psychiatric Associationa, prema kojem se dijagnosticiraju simptomi ozbiljne depresije.

To istraživanje je na tragu prijašnjih koja su pokazala da je depresija u porastu kod srednjoškolske i studentske populacije te da ih godišnje 30 do 40 posto pati od iscrpljujućih depresivnih epizoda, a da samo 10 posto potraži stručni savjet. Ponekad su prisutni svi znakovi za uzbunu, ali nitko ne reagira, kao u slučaju 15-godišnje učenice koja je izvršila samoubojstvo skočivši pod autobus u blizini svoje kuće. Četiri tjedna prije tog užasnog čina na svom je profilu napisala: Zatim ću se ubiti, tim pilulama, tim nožem, ovaj život je ionako već učinio pola posla

'Možete prepoznati adolescente i mlađe odrasle osobe na Facebooku koje pokazuju znakove ugroženosti i koje bi mogle imati koristi od posjeta medicinskoj ustanovi i razgovora s psihologom', kaže dr. Megan A. Moreno, profesorica pedijatrije na sveučilištu Wisconsin-Madison te glavni istraživač u toj Facebookovoj studiji. Facebook je prije pet godina započeo suradnju s National Suicide Prevention Lifeline, američkom 24-satnom besplatnom telefonskom linijom koja služi za prevenciju samoubojstava i dostupna je svakoj osobi koja prolazi kroz krizu. Korisnici koji uoče uzbunjujuće postove mogu alarmirati Facebook porukom naziva 'suicidal' (samoubilački). Poruka se provjerava i, ukoliko su navodi u njoj točni, pošiljatelju poruke kao i osobi kojoj je eventualno potrebna pomoć šalju se linkovi NSPL-a te online psihologa-savjetnika.

Neka sveučilišta koriste svoje savjetnike za praćenje profila studenata na Facebooku u potrazi za uznemirujućim postovima koji bi mogli ukazivati na njihove eventualne psihološke probleme.

Ostaje i dalje otvoreno etičko pitanje trebaju li profesori ili terapeuti ostvarivati kontakt sa svojim studentima ili pacijentima preko društvenih mreža. Status na Facebooku može pružiti uvid u korisnikovo psihičko stanje, ali bez obzira što se možda radi o osobi kojoj je potrebna pomoć, postavlja se pitanje tko, kada i gdje treba intervenirati.

Zato ako na nekoj od društvenih mreža uočite odstupanje od uobičajenog načina pisanja nekoga vama bliskog, trebali biste odmah popričati i vidjeti o čemu se radi jer depresivni postovi mogu zapravo biti poziv u pomoć.