Prehrambene tvrtke i drugi proizvođači koji u med dodaju sladila od sada će potrošače morati na to jasno upozoriti te na ambalaži proizvoda naznačiti da se radi o 'mješavini', izjavila je američka Food and Drug Administration (FDA) ovaj tjedan. Samo proizvođači koji u svoj med ne dodaju šećer, kukuruzni sirup ili druge oblike sladila svoje proizvode će moći označiti kao 'čisti med', navela je FDA u svojim smjernicama objavljenim na internetu.

Ovaj prijedlog ima za cilj savjetovati regulaciju prehrambene industrije o pravilnom označavanju meda i proizvoda od meda kako bi se osigurala sigurnost proizvoda od meda te potrošačima dalo do znanja što točno kupuju, navodi Reuters.

Čisti med općenito je skuplji od meda pomiješanog s kukuruznim sirupom i šećerom, a cijena mu je prema podacima Američkog odjela za agrikulturu (USDA) dosegla rekordnu razinu od 2,12 dolara (oko 11,74 kune) za nešto manje od pola kilograma u SAD-u.

Ovaj prijedlog FDA-a uslijedio je nakon peticije američke pčelarske federacije i nekoliko drugih srodnih skupina koja zahtijeva promicanje fer trgovine.

Pitanje prijevare s medom nije nepoznanica ni u Hrvatskoj, a nedavna analiza žalbi potrošača u Hrvatskoj pokazala je sve učestalije prijevare s hranom. Kako je tada navela Mira Radić, zamjenica predsjednika ROZP-a, med je lako lažirati, kao i ostala prirodna sladila pa proizvođači dodaju običan tekući šećer ili fruktozni kukuruzni sirup. Stoga je, kako je rekla Radić, med najbolje kupovati izravno od proizvođača za koje je poznato da imaju košnice.

Nedavno je medije obišla i vijest o ponovnom optuživanju dijela pčelara. Ivan Bračić, vlasnik tvrtke PIP iz Pisarovine, poslao je u laboratorij u Bremenu uzorke meda nekih proizvođača. U uzorcima je, kako je tada naveo, dokazano da je u med umiješan sirup lažnjak. Hrvatski pčelarski savez odbacio je Bračićeve tvrdnje, a predsjednik Martin Kranjec podsjetio je da med hrvatskih pčelara posljednje dvije godine uspješno kontroliraju domaći laboratoriji.

'Ni oni nisu isprva primijetili sirup, samo da im je med sumnjiv. Tek kada sam im poslao sirup, unijeli su ga u analizu i utvrdili da je to rižin sirup', rekao je tportalu nedavno Bračić ustrajući u tvrdnji da domaći laboratoriji nisu sposobni za ovakve poslove.

Predsjednik HPS-a Martin Kranjec kaže da Hrvatska od 2011. ima suvremeni laboratorij u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, smješten u Križevcima, a da se analize provode i u zavodima za javno zdravstvo.

'Postoje dvije razine kontrole. Prva u laboratorijima, a drugu obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Određeni su konkretni parametri i nemoguće je da se na tržištu pojavi takozvani lažan med', objašnjava Kranjec.

Bračić se protivi upravo tim tvrdnjama iako priznaje da većina pčelara proizvodi pošteno. Postoji, tvrdi Bračić, nekolicina koju on želi razotkriti. U Hrvatskom pčelarskom savezu dodaju da kvalitetu hrvatskog meda dokazuju međunarodne ocjene, prva mjesta na svim svjetskim ocjenjivanjima i šampionska titula iz 2010. godine.