Nije nepoznanica da Britanci baš i nisu omiljeni gosti na europskim destinacijama, ponajviše zbog svog opijanja na odmoru koji u najvećem broju slučaja završi tako da uništavaju mjesto gdje se nalaze, ali i ugrožavaju sigurnost sebe, ali i svih oko sebe.

Da je Španjolcima prvima dojadilo gledati kako pijani bauljaju, padaju po ulicama, obavljaju nuždu po turističkim atrakcijama, ali i lokacijama od povijesne važnosti, pokazali su sada već redovnim demonstracijama u kojima ne odustaju od svog nauma da takvim turistima zabrane dolazak.

Jasna poruka - Niste dobrodošli!

Takvi scenariji već su se odvili na popularnom otoku Mallorca, a nedavno im se pridružila i Barcelona, gdje se na La Rambli okupilo na tisuće demonstranata. Čak i oni poželjni turisti požalili su što su se u tom trenutku našli u nekom od restorana na La Rambli, budući da se bijesna gomila nije libila pištolje na vodu usmjeriti na njih. ‘Turisti pođite svojim kućama, ovdje niste dobrodošli’, samo su neki od jasnih poruka upućenih turistima i to ne samo u Barceloni.

Na podužem popisu onih kojima smeta takav turizam i koji su uvjereni da od takvih turista u svojoj zemlji nemaju nikakve dobrobiti već, dapače, samo štete, na samom je vrhu upravo Mallorca.

U svibnju ove godine 10 tisuća ljudi marširalo je Palma de Mallorcom, da bi se u lipnju okupili na plaži St Rapita i spilji Caló des Moro, a novi protest zakazan je za 21. srpnja ponovno u glavnom gradu. Da stvar nije nimalo bezazlena govori i da se već raspravljalo o tome da se u ljetnim mjesecima blokira zračna luka i sve prilazne ceste, što bi uvelo kaos među turistima.

Zabranama se pridružio i Amsterdam

Slični protesti već su se odvili i na obližnjoj Ibizi, kao i Menorci, koju nazivaju španjolskim Mikonosom. Ništa bolje nije ni u Amsterdamu, gdje su predstavljene mjere kojima bi se zaustavilo suludo partijanje i razuzdane zabave po gradu, osobito momačke zabave.

Da je stvar uzela popriličnog maha govori i podatak da je u ožujku prošle godine u Amsterdamu čak pokrenuta online marketinška kampanja usmjerena prema Britancima koji vikendima partijaju po gradu.

I Venecija pokušava stati svemu tome na kraj, zbog čega se i odlučila na neobičan pothvat - jednodnevni posjetitelji moraju platiti 5 eura ukoliko žele posjetiti ovaj grad. Prije ovog, vodstvo Venecije je 2021. zabranilo pristajanje kruzera u povijesnom gradskom centru, a tri godine ranije krenula je kampanja kojom se pokušava spriječiti ljude da sjede po stepenicama u prenapučenim dijelovima grada.

Na popisu je i Split

Na popisu gradova koji nisu blagonakloni prema razuzdanim turistima, osobito onima iz Velike Britanije, našao se i Split. Nakon prošlogodišnjih strahota i nereda, Split je poduzeo sve mjere kako bi spriječio takvo ponašanje turista. Postavljeni su i znakovi koji upozoravaju da ćete biti kažnjeni s 300 eura ako urinirate na javnom mjestu, penjete se po spomenicima, skačete u fontane ili spavate na javnim mjestima, dok bi vas izbacivanje sadržaja iz želuca moglo koštati 150 eura. Grad je uz to angažirao i privatnu zaštitarsku tvrtku koja patrolira ulicama od 22 sata navečer do 4 sata ujutro.

Slično su napravili i u Dubrovniku kada su gradske vlasti ograničile broj kruzera koji mogu pristajati u povijesnoj jezgri. Ono što je važno naglasiti je da nisu turisti kao takvi ono što smeta lokalnom stanovništvu, već način na koji turizam mijenja način na koji ljudi žive.

Tu su i španjolski Tenerifi, inače jedna od omiljenih destinacija britanskih turista, no lokalno stanovništvo jasno je dalo do znanja raznim grafitima da oni tamo nisu dobrodošli. Masovni turizam lokalnom je stanovništvu sve više počeo smetati, jer itekako utječe na život na otoku.

Utjecaj na otočni život

Ništa bolje nije ni na grčkom Santoriniju, kojeg su turisti počeli opsjedati ponajviše zbog društvenih mreža, a sve kako bi snimili čuvene kućice s bijelim zidovima i plavim kupolama koje se nalaze u mjestu Oia. Iako na otoku tijekom godine živi oko 15 tisuća ljudi, ljeti populacija poraste na više od dva milijuna ljudi, što itekako utječe na otočni život, osobito jer zbog izgradnje novih hotela otok ostaje bez prirodnih ljepota, ali i poljoprivredne zemlje.

Tu je i Krf na koji svakog ljeta pristiže oko 1,5 milijuna turista zahvaljujući avio kompanijama, a pridružuju im se i deseci tisuća onih pristigli kruzerima. Unatoč svemu tome Grčka i dalje ima reputaciju najgostoljubivijih i najprijateljskijih destinacija u Europi, no to ne znači da će takvi i ostati.

Talijanski Capri u vrhuncu sezone posjeti oko 16 tisuća turista dnevno, što je itekako više od niti 13 tisuća lokalnog stanovništva koje tamo živi cijele godine. kako bi ograničili broj posjetitelja, ali i zaradili na istima, ove su godine povećali cijenu ulaznice s 2,50 na 5 eura, što ćete platiti prilikom ukrcaja na trajekt iz Napulja ili Sorrenta od travnja do listopada.

Iako na Capriju nećete doživjeti lokalne proteste, mogli bi dobiti kaznu od primjerice 500 eura za korištenje jednokratnih tanjura, šalica ili pribora za jelo.

Turisti pod kontrolom

I za kraj, tu je i francuska Provansa. Iako iznimno popularna destinacija za britanske turiste, ni ovdje nema javnih protesta protiv turista, ali ima akcija kojima se pokušava staviti pod kontrolu turiste, kao odgovor na ‘prijetnje’ okolišu, i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Tako je postavljena dnevna granica od 400 posjetitelja u poznatim uvalama, kao i regiji Provence-Alpes-Côte-d’Azur koja se udružila s aplikacijom za navigaciju Waze i putem nje sugerira korisnicima da na najprometnija mjesta u regiji dođu kasnije.

Koji god način lokalno stanovništvo odabralo, a kako bi uveli red među turistima koji ne poštuju ama baš nikakva pravila, jedino je važno da se isto pokaže dobrim. Nažalost, još je uvijek previše onih koji se tim pravilima ne zamaraju i jedini im je cilj na odmoru dobro se unerediti i uništiti baš sve oko sebe, jer, eto, valjda tako postaju ‘veći’ u svojim očima. Za druge ih, jasno je, i tako i tako nije briga.