Kroz bogato iskustvo u analizi trendova, predviđanju promjena i interpretaciji kulturnih struja, futurologinja Tamira Snell zagovara važnost kombiniranja šire, globalne slike s dubinskim uvidima u potrebe pojedinaca. Upravo u tom kontekstu, u razgovoru za tportal, otkrila je zašto smatra da održivost više nije dovoljna – i zašto je ključno hitno prijeći u novu fazu: fazu regeneracije.

Od preživljavanja prema napretku

'Održivost se odnosi na to da činimo manju štetu - korištenje manje resursa, smanjenje otpada, minimaliziranje našeg utjecaja. Regeneracija ide pak korak dalje. Radi se o obnavljanju ekosustava, ponovnom izgradnjom tla, čišćenju zraka i vode te stvaranju sustava koji daju više nego što uzimaju. To znači preispitivanje poljoprivrede koja bi preuzimala ugljik iz zraka i obnavljala biološku raznolikost', rekla je stručnjakinja i nastavila:

'To podrazumijeva gradove koji ne samo da smanjuju emisije, već ih i apsorbiraju – zelenim krovovima, urbanim šumama i kružnim gospodarstvom. To se odnosi i na tvrtke koje se ne temelje samo na profitu, već i na svrsi i utjecaju. Regeneracija je također i društvena – radi se o ravnoteži, zajednici i popravljanju odnosa između ljudi i prirode. To je promjena načina razmišljanja: s eksploatacije na uzajamnost. Od preživljavanja prema napretku.'

Tamira Snell iskusna je savjetnica i kulturna sociologinja koja već godinama pomaže organizacijama da strateški razumiju društvene promjene, inovacije i buduće potrebe ljudi. U fokusu njezina rada su obrasci ponašanja, potrošnje i razmišljanja – zašto živimo, mislimo i djelujemo na određene načine te kako se naša svakodnevica mijenja pod utjecajem globalnih trendova.

Ova tema dio je njenog izlaganja na konferenciji Future Tense powered by Lürssen u Zagrebu, a za tportal se osvrnula na činjenicu kako je pojam održivosti odavno ušao u mainstream, ali promjene u ponašanju većine nisu se prikladno mijenjale.

Promjene koje imaju najviše utjecaja

'Znati nije isto što i činiti. Mnogi održivi izbori djeluju kao nepraktični, skupi ili beznačajni u kontekstu globalne krize. Navike je teško mijenjati, a sustavi oko nas, od prijevoza do hrane i energije, i dalje čine neodrživi način života zadanim izborom. Osim toga, opseg problema može djelovati zastrašujuće, što često vodi ka neaktivnosti umjesto promjeni.'

Regulatorne mjere mogu imati možda najveći utjecaj na navike potrošača, kao što pokazuje primjer naplate plastičnih vrećica. Pojasnila je koje još mjere možemo očekivati u bliskoj budućnosti i koje smatrate potencijalno najučinkovitijima.

'Regulatorne mjere poput naplate plastičnih vrećica pokazuju kako male promjene u politici mogu izazvati velike promjene u ponašanju. Iako živimo u VUCA svijetu (promjenjivom, nesigurnom, složenom i dvosmislenom), mjere poput određivanja cijene ugljika, strožih standarda emisija, zabrane jednokratne plastike i poticaja za prakse kružnog gospodarstva mogle bi potaknuti promjene u bliskoj budućnosti. Jedna od potencijalno najučinkovitijih mjera je obvezna transparentnost utjecaja proizvoda, poput klimatskog označavanja ili objave podataka o opskrbnom lancu. To omogućuje potrošačima da donose informirane odluke i istovremeno vrši pritisak na tvrtke da se poboljšaju. Kada se te mjere kombiniraju s poticajima ili kaznama, mogu promijeniti čitava tržišta prema održivoj praksi.'

Na društvenim mrežama pojavile su se rasprave o trendovima na radnom mjestu poput 'coffee badginga' i 'quiet quittinga'. Što ti pojmovi znače i kako menadžment može učinkovito odgovoriti na te promjene u ponašanju zaposlenika, pojasnila nam je Snell na kraju razgovora.

'Coffee badging' označava situaciju u kojoj zaposlenici dolaze u ured tek toliko da ih se vidi – često uzimajući kavu – prije nego što odu, dok 'quiet quitting' označava obavljanje samo onoga što je nužno, bez dodatnog angažmana. Oba pojma ukazuju na dublje probleme: nezainteresiranost, burnout ili želju za boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života. Zbog toga su izgradnja povjerenja, fleksibilnost i stvaranje kulture u kojoj se zaposlenici osjećaju cijenjeno i saslušano ključni aspekti moderne radne kulture.'