Točnije, ljudi su 90 posto bakterija. One žive na našim rukama i u našim crijevima.

'Ljudi se iznenade kada shvate da u ljudskom tijelu ima deset puta više bakterija negoli ljudskih stanica', rekao je profesor Philip Calder, imunolog sa Sveučilišta Southampton, prenosi dailymail.co.uk. Perući ruke antibakterijskim sapunom i grgljajući antiseptičku otopinu u ustima, imajte na umu da ste više bakterija nego čovjek, gledajući u postocima.

Oko nas i u nama živi oko 100 trilijuna bakterija. Prave kolonije žive na našoj koži, u našim crijevima, ustima. Većina su, naravno, dobre bakterije i ne mogu nam naštetiti ukoliko ne dođe do njihove neravnoteže.

Tako je recimo disbalans bakterija koje žive u crijevima povezan s dijabetesom, kolitisom, Crohnovom bolešću… Posljednja istraživanja čak pokazuju da bakterije u određenim slučajevima mogu biti povezane s multiplom sklerozom.

Čini se da neke bakterije utječu na raspoloženje. Jedno istraživanje pokazalo je da su miševi kojima su dodavani laktobacili manje osjećali nervozu. Naime znanstvenici vjeruju da ta bakterija potiče mozak da proizvodi kemikaliju koja ima smirujući učinak.

Bakterija koja živi na našoj koži ima posebnu ulogu - štiti je. Previše pranja ruku može isušiti kožu jer uklanja korisne bakterije te izazvati i probleme poput dermatitisa.

Zanimljivo je i da je miks bakterija od osobe do osobe individualan i gotovo jedinstven, kao i otisak prsta. No ako živite s nekim, vjerojatno imate sličan tip bakterija u crijevima. Kada se ljubite, naime, izmijenite milijun bakterija.

I još jedna zanimljivost. Čak dva kilograma bakterija zove vas svojim domom.