'Pacijenti koji su podvrgnuti kirurškom zahvatu dugoročno gledano imaju upola manje udara, za razliku od pacijenata liječenih angioplastikom', izjavio je dr. Martin M. Brown iz Instituta za neurologiju londonskog University Collegea.

Tijekom istraživanja promatrane su 504 osobe sa stenozom (suženjem) karotidne arterije, od kojih su neke nasumično raspoređene na angioplastiku, a neke na operaciju. To je ujedno i prvi pokušaj uspoređivanja tih dviju metoda, a neki su ispitanici promatrani čak osam godina.

Operacija karotida nije velik zahvat, budući da je arterija vrlo blizu površine vrata, a katkad se izvodi pod lokalnom anestezijom. Kirurg zaustavi protok krvi kroz arteriju te potom čisti masne naslage s njenih stijenki. Angioplastika se izvodi tako da se u žilu uvedu balončići koji se napušu te tako potisnu štetne naslage, čime se omogućava bolji protok krvi.

Početna su istraživanja pokazala da je u prvih 30 dana nakon zahvata bilo više manjih udara u grupi koja je išla na angioplastiku nego kod onih koji su operirani. Udari su i tijekom sljedećih osam godina bili također viši u toj grupi, tako da ih je nakon angioplastike doživjelo 19,3 posto pacijenata, a nakon operacije 17,2 posto.

Sljedeća je faza istraživanja provedena nad još 413 pacijenata koji su nasumično podvrgavani ultrazvuku karotida tijekom pet godina. Rezultati tih ispitivanja su pokazali značajno ponovno sužavanje žila nakon angioplastike: tijekom pet godina žile su sužene kod 31 posto pacijenata, za razliku od tek 11 posto kod onih koji su bili na operaciji.

Operativna ugradnja mekane cjevčice koja omogućava protočnost arterije dva puta više pomaže u prevenciji začepljenja od angioplastike, naposljetku su zaključili istraživači, a sveukupno smanjenje rizika od udara operacijom je nedvojbeno superiorno angioplastici.