Biologinja Magdalena Sikora tim stepenicama uspinje se kako bi očitala rezultate mjerenja za protekli dan, ali isključivo ujutro, najkasnije do osam sati. Limeni krov oko podneva doslovce se užari na osječkom vrelom suncu koje zna pržiti i oko 35 celzijevaca

Stotinjak metara uokrug nema viših zgrada, što Burkardu na toj poziciji odgovara da nesmetano uvlači reprezentativnih deset litara zraka u minuti. Nakon ulaska kroz nekoliko milimetara širok otvor lebdeće čestice, pelud i spore lijepe se na predmetno stakalce premazano silikonskim uljem, gdje čekaju laboratorijsku analizu.

'Svako jutro zamijenim stakalce i zatim navijam mehanizam koji ga svaka dva sljedeća sata pomiče i tako razdvaja podatke za pojedino doba dana', objašnjava Sikora princip rada Burkardova uzorkivača.

Uzorak Sikora poslije nosi u laboratorij gdje zajedno s mr. sc. Zdenkom Šušić provodi determinaciju pod svjetlosnim mikroskopom koji sliku zrnaca uvećava 400 puta. Prethodno se površina stakla premaže posebnom ružičastom bojom kako bi čestice bile što uočljivije.

Koliki je broj peludi ambrozije, zanima nas jer cvjetanje te biljke tijekom kolovoza i rujna najviše problema zadaje gotovo polovici od 6.500 registriranih alergičnih Osječana. Sljedeća dva mjeseca ova mjerna stanica svakodnevno će im pomagati da bolje isplaniraju dnevne aktivnosti u gradu gdje se godinama bilježe koncentracije peludi ambrozije i pedesetak puta više od 30 zrnaca, koliko alergičari mogu tolerirati.

Na primjer, rekord je zabilježen 27. kolovoza 2010. godina kada je evidentirano 1.610 zrnaca po prostornom metru – 53 puta više od tolerantnih 30 zrnaca. Lani 5. rujna bilo je 1.132 zrnca peludi ambrozije po prostornom metru, a koncentracija veća od 30 zrnaca trajala je ukupno 45 dana.

Mr. sc. Šušić kaže da, otkada je 2002. godine instaliran prvi Burkard u Osijeku, kasnije u Đakovu, Belom Manastiru i Našicama, koncentracije peludi ambrozije svake godine dostižu rezultate iznad nekoliko stotina peludnih zrnaca po prostornom metru.

U doticaju s dišnim sustavom ljudi sklonih alergijama, to stvara velike probleme. Kako je tportal opširnije pisao u intervjuu s liječnicama odjela za imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek, imunološki sustav alergičara pogrešno ove sitne čestice smatra šetnim tvarima i burno reagira. Proizvodi antitijela imunoglobuline, koji oslobađaju tvar histamin odgovornu za širenje krvnih žila, nakon čega nastaje za alergijski rinitis prepoznatljivo curenje i začepljenost nosa, kihanje, svrbež nosa i očiju. Astmatičarima je još teže jer u najgorim slučajevima može doći čak do gušenja.

Mr. sc. Šušić kaže da je na četiri mjerne stanice u Osječko-baranjskoj županiji s kojih ovaj laboratorij analizira uzorke razina najviša krajem kolovoza i početkom rujna, i to za suha i vjetrovita vremena. Takva situacija predstoji nam za dva do tri tjedna.

'Vrijednosti dosta ovise o meteorološkim prilikama. Tijekom i kratko nakon kiše razina peludi pada, ali vrlo brzo opet mjerimo visoke koncentracije', ističe mr. sc. Šušić.
Razlog je raširenost ambrozije na zapuštenim, poljoprivrednim i neizgrađenim građevinskim zemljištima na gradskom i prigradskom području, ali i mnogo udaljenijim područjima. Sićušna pelud toliko je pokretna da se vjetrom može širiti od jednog do nekoliko stotina kilometara uokrug od biljke.
Zato je dobra vijest da gotovo svi gradovi s mjernim stanicama imaju razrađene gradske programe suzbijanja ambrozije, a i da je 2007. godine Ministarstvo poljoprivrede izdalo Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije sa svih poljoprivrednih i javnih površina, ali loša je vijest da unatoč tome razina njezine peludi u zraku raste.

U Zavodu za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije u Virovitici je 29. kolovoza 2007. godine izmjereno 1.683 peludna zrnca. Gotovo istovremeno, dan ranije, u Slavonskom Brodu bilo je 1.291 zrnce, Sisak je 2006. godine imao 960 zrnaca peludi, a u Karlovcu se mjere nešto manje vrijednosti preko 500 zrnaca. Ljetovanje na moru alergičarima je do sada bilo najjednostavnije rješenje, ali Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije od 2005. godine izvijestio je o prvim peludima ambrozije i u tom kraju.