Med, stevija i šećer od kokosova cvijeta samo su neke od popularnih alternativa klasičnom bijelom šećeru za koje se mnogi kunu da su znatno zdravije. Koliko je istine u tome, otkrili su stručnjaci.

Razlog zbog kojeg bismo uopće krenuli u potragu za zdravijim alternativama šećeru jest činjenica da su dokazane brojne poteškoće sa zdravljem zbog njegove pretjerane konzumacije. Osim što posjeduje iznimno puno kalorija i dovodi do gomilanja kilograma, potiče pojavu dijabetesa tipa 2 te tzv. metabolički sindrom.

'Liječnici u pretjeranoj konzumaciji šećera vide skup čimbenika rizika: previše masnoće na trbuhu, visok šećer i masnoće u krvi, visok krvni tlak... Moguće posljedice uključuju moždani i srčani udar, dijabetes tipa 2, kao i oštećenje živaca i organa', objašnjava nutricionist dr. Christian Merkel iz Münchena za Vogue i dodaje: 'Osim toga, sumnja se da šećer potiče rak.'

Bez obzira na vašu težinu, brojne zdravstvene organizacije savjetuju da dnevni unos šećera ograničite na 50 grama, a WHO je snizio granicu na samo 25 grama. To je otprilike šest žličica šećera dnevno.

Problem je što je to teško mjerljivo. Da, dodavanje šećera u kavu ili čaj možemo lako ograničiti, no koliko ga se nalazi u kruhu, pecivima, sokovima ili tjestenini, puno teže doznajemo, a samim time i kontroliramo.

'Proizvodi kao što su müsli, aromatizirani jogurti ili mnogi smrznuti proizvodi često sadrže skriveni šećer. Možete brzo dosegnuti kritičnih 25 grama, pa i znatno više od toga', kaže dr. Merkel i pojašnjava:

'Naša prehrana je neprirodna i uzrokuje da nesvjesno konzumiramo previše šećera. Prije industrijalizacije, broj bolesti koje su bile uzrokovane povećanom konzumacijom šećera bio je značajno manji. Šećer je bio prisutan prije 1900. godine. Međutim tada se svjesno koristio jer je hrana još uvijek bila svježe pripremljena.'

Možemo li bez šećera?

Da, bez šećera definitivno možemo. Ono što je našem organizmu potrebno jest glukoza, a nju tijelo samo proizvodi iz ugljikohidrata kao što su krumpir, riža, kruh ili tjestenina.

Naravno, to ne znači da biste u potpunosti trebali izbjegavati slatkiše samo zato što želite živjeti zdravo. Dapače, stručnjaci kažu da i nije toliki problem u čokoladi, koliko u proizvodima koji su bogati skrivenim šećerima, poput raznih pahuljica ili kupovnih voćnih jogurta.

Evo koje su alternative šećeru zaista zdrave, a koje ne

Aspartam

Aspartam je jedan od najčešće korištenih zaslađivača, a uglavnom se nalazi u žvakaćim gumama bez šećera i laganoj limunadi. Iako se više puta razglabalo o njegovoj potencijalnoj kancerogenosti, nikad nije provedena studija koja bi podržala tu tezu.

Koristi se i u dijetalnim pićima, a prema preporukama dnevno biste mogli popiti čak devet limenki na težinu od 70 kilograma.

Med

Opće je poznato da med krije pravo bogatstvo nutrijenata koji pozitivno djeluju na zdravlje. Koristi se za ublažavanje simptoma prehlade te kao sjajan dodatak toplom mlijeku, čaju ili kavi.

Sastoji se od saharoze, fruktoze i glukoze, no zbog istog broja kalorija kao i rafinirani šećer nije idealna alternativa. Ipak, za razliku od njega, sadrži proteine, vitamine i minerale pa možda zvuči kao bolja opcija, no i dalje je daleko od zdravog izbora u većim količinama.

Brezin šećer

Poznat i pod nazivom ksilitol, brezin šećer proizvod je koji ćete lako naći na polici sa zdravom hranom. Riječ je o dobroj alternativi jer ne uzrokuje porast šećera u krvi, a samim time ni rizik od dijabetesa.

Ne izaziva ni žudnju nakon jela, a jedini nedostatak jest laksativni učinak i stvaranje plinova u probavnom traktu.

Eritritol

'Eritritol ne sadrži kalorije i ne podiže šećer u krvi. Međutim, također ima znatno nižu moć zaslađivanja od šećera. Zbog toga su vam potrebne velike količine da se njime zasladite', pojasnio je dr. Christian Merkel, uz napomenu i da djeluje laksativno.

'Pojavila su se istraživanja prema kojima može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako da eritritol ne možemo svrstati među zdrave alternative rafiniranom šećeru', kaže liječnik.

Agavin sirup

Agavin sirup je prirodni proizvod te, baš kao i med, sadrži minerale i druge zdrave elemente u tragovima. To mu je prva prednost u odnosu na rafinirani šećer, uz to što ima veću moć zaslađivanja od njega i meda pa ga treba samo manja količina.

Međutim, prema riječima stručnjaka za prehranu, uglavnom sadrži fruktozu. A Specijalizirano društvo za nutricionističku terapiju pokazalo je da fruktoza ne samo da može potaknuti dijabetes, već i demenciju i Alzheimerovu bolest.

'Dakle ni sirup od agave ne bih svrstao u zdrave alternative', kaže dr. Merkel.

Stevija

'Stevija je bila veliki trend prije nekoliko godina. Čista stevija nije odobrena kao hrana u EU jer je otkrivena tek 1997. godine', kaže dr. Merkel.

Dakle ne možete kupiti čiste listove stevije za zaslađivanje.

'Stevija ima prednost u odnosu na rafinirani šećer u tome što je više od 200 puta slađa. Zapravo su vam potrebne samo male količine. Također, ona ne utječe na razinu šećera u krvi. Zvuči predobro da bi bilo istinito? Nažalost, ne. Pokazalo se da ima i kancerogena svojstva u većim dozama', ističe dr. Merkel.

WHO stoga preporučuje četiri miligrama po kilogramu tjelesne težine pa svatko tko ima 70 kilograma ne smije konzumirati više od 280 miligrama stevije dnevno.

Šećer kokosova cvijeta

Šećer iz cvjetova kokosove palme u trendu je već nekoliko godina, no čini se da je ipak daleko od zdrave alternative. Uglavnom sadrži saharozu te pokreće iste procese u organizmu kao i rafinirani šećer.

'Ni u čemu nije superioran rafiniranom šećeru', kaže dr. Merkel.

Stručnjaci zaključno poručuju da je teško odrediti jednu zamjenu za šećer za koju bi definitivno tvrdili da je zdrava opcija. No jedan se proizvod ističe.

'Najvjerojatnije bih preporučio aspartam jer se koristi od 1970-ih i relativno je najbolje istražen', zaključuje dr. Merkel, uz napomenu da niti njega ne bismo smjeli prekomjerno konzumirati.

U svakom slučaju, uživanje u slatkom nije nešto čega bismo se morali odreći, samo držati pod kontrolom i u granicama normale. Ako postoji išta što vrijedi izbjeći, onda su to proizvodi koji sadrže mnoštvo skrivenih šećera, kao i upadanje u zamku da ćete korištenjem 'zdravih' opcija, poput meda ili kokosova šećera, izbjeći posljedice poput gomilanja kalorija ili povećane žudnje za daljnjim unosom slatkiša.