Korištenje mikroorganizama za pretvaranje biorazgradivih materijala u gorivo nije nikakva novost. Proces stvaranja bioetanola, baš kao i alkohola, provodi se fermentacijom
Ipak, kvaščeve gljivice prilično su izbirljive po pitanju sirovine. Alkohol će rado stvoriti od pšenice, kukuruza ili riže, no isto im neće biti drago učiniti ako pred njih stavite granje, piljevinu ili drugi biološki otpad.
Zato su tu gljivice Gliocladium roseum koje su istraživači s Yalea pronašli u stablima ulma koja rastu u patagonijskim kišnim šumama. Ove gljivice hrane se celulozom, praktički bilo kakvom sirovinom biljnog porijekla, a kao nusprodukt stvaraju petrokemijski spoj veoma sličan dizelskom gorivu.
Premda znanstvenici priznaju da će im trebati još podosta vremena da uspješno upogone svoje otkriće u komercijalne svrhe, ipak već sada postavljaju zanimljive hipoteze. Naime, ako ovi organizmi mogu biljke pretvarati u petrokemikalije, znači li to da su odgovorne za cjelokupne svjetske zalihe sirove nafte?
