Od Japana, Rusije, Grčke pa sve do Kuna Indijanaca u Panami, svaka kultura ima svoja tajne kojima se ljudi služe da bi si osigurali što bolji i dulji život. Tradicionalni lijekovi i prakse, poput pijenja umirujućeg biljnog čaja ili kuhanja s posebnim začinima mogu se učiniti nevažnim, no znanstvenici tvrde kako upravo te male stvari mogu uzrokovati velike razlike stoga ih nije na odmet isprobati i u vlastitu domu
Panama
Norman Hollenberg, profesor na prestižnom Harvardu, proveo je pet godina proučavajući indijansko pleme Kuna koje pije pet ili više šalica neobrađenog kakaa na dan te je otkrio da su, u usporedbi s ostalim stanovnicima Paname, koji općenito piju industrijski kakao siromašan hranjivim tvarima, manje izloženi riziku od raka, moždanog udara, dijabetesa te srčanih bolesti. Kune svoju otpornost i dulji životni vijek u određenoj mjeri svakako mogu zahvaliti flavanoidima u kakau, jakim antioksidansima koji pogoduju kardiovaskularnom sustavu
Recept: Napitak koji je zdrav za srce pripremite tako da pomiješajte malo meda i žličicu čistog praha kakaa (flavanoidi se često uklanjaju iz obrađenog praha) u šalici toploga mlijeka.
Japan
Japanci žive dulje od gotovo bilo kojeg drugog naroda na svijetu, a mnogi se pitaju u čemu se krije tajna njihove dugovječnosti. Znanstvenici smatraju da se njihova tajna krije u idealnoj težini. Naime, upravo Japanci imaju najmanju stopu pretilosti na svijetu. Jedan od njihovih trikova za kontrolu kalorija kulturna je praksa poznata pod imenom 'hara hachi bu', što znači jedenje do sitosti od otprilike 80 posto. Naime, Japanci u širokom luku izbjegavaju prejedanje i jedenje iz dosade te prestaju jesti i prije nego što su se najeli do sita. Ta njihova praksa ima čak i znanstveno uporište; naime, kada je želudac sto posto pun, naš mozak to još ne zna te traži još hrane koja nam zapravo nije potrebna.
Recept: Pokušajte hranu žvakati 20 puta prije nego li je progutate. Sporo žvakanje i jedenje sprečava prejedanje te se lakše prepoznaje osjećaj sitosti.
Rusija
Biljka zlatni korijen ili arktički korijen raste na visokim nadmorskim visinama na području Arktika te predstavlja tradicionalni ruski lijek koji se koristi za liječenje bolesti poput infekcija, depresije pa sve do poremećaja živčanog sustava i visinske bolesti. Ova vrlo otporna i adaptogena biljka ima antistresno, antioksidativno i antidepresivno djelovanje, jača imunitet, tjelesnu izdržljivost i memoriju te pomaže tijelu da se prilagodi stresu. Znanstvene studije pokazuju kako doista može potaknuti izdržljivost i raspoloženje, a umanjiti stres i umor.
Recept: Korijen ove biljke pokušajte pronaći u trgovinama prirodne hrane te od njega skuhajte šalicu čaja kada god osjetite veću doza stresa.
Nizozemska
U Nizozemskoj bicikli predstavljaju uobičajen oblik svakodnevnog prijevoza. Gotovo trećina putovanja u Nizozemskoj se ostvaruje na dva kotača, a svaki državljanin Nizozemske svakodnevno pedalira 2,4 kilometara. Statistike iz 2010. pokazuju kako, zahvaljujući vožnji na biciklima, Nizozemci žive i do 14 mjeseci dulje.
Recept: Nekoliko puta na tjedan na posao se uputite biciklom ili jednostavno u vožnji uživajte u slobodno vrijeme. Znanstvenici tvrde kako 30 minuta vožnje biciklom najmanje tri puta tjedno umanjuje rizik od obolijevanja od dijabetesa, srčanih bolesti te nekih oblika karcinoma.
Indija
Veliki postotak indijskih jela u sebi sadrži začin curry. Upravo prah curryja u sebi ima kurkumu, začin koji se tisućama godina koristi kao medicinsko sredstvo. Provedena istraživanja pokazuju kako kurkuma može pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti zbog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja. Naime, kurkuma jača imunološki sustav te pomaže u blokiranju i uklanjaju plaka na mozgu. Upravo zbog djelovanje kurkume, u Indiji je izmjerena najniža stopa oboljenja od Alzheimerove bolesti.
Recept: Na svoj meni uvrstite više povrća i piletine začinjenih curryjem te ih pripravljajte barem jednom tjedno.
Grčka
Studija iz 2007. godine otkrila je tajnu legendarne i mitske grčke snage. Naime, istraživanje provedeno nad 23 tisuće osoba pokazalo je kako se dugovječnost i snaga grčkoga naroda krije u tradicionalnoj siesti. Naime, u usporedbi s odraslima koji ne prakticiraju siestu, oni koji se u poslijepodnevnim satima odmore na 30 minuta barem tri puta na tjedan i do 37 posto manje su izloženi riziku obolijevanja od srčanih bolesti.
Recept: Ako vam svakodnevni raspored ne dopušta poslijepodnevno odmaranje, pokušajte barem tijekom vikenda prakticirati siestu.
