Mnogo je nutricionističkih teorija o navikama koje nam pomažu da se bolje osjećamo i kontroliramo svoju težinu, ali ako postoji jedna koja će najbrže donijeti osjećaj energije i balansa, onda je to zamjena slatkog doručka slanim verzijama
Ako su smoothieji, zobena kaša ili slasna peciva prvo što vam pada na pamet pri pomisli na doručak, donosimo vam sjajnu alternativu koja će vas puno dulje držati sitima, budnijima i dugoročno - mršavijima.
Ovakav doručak temelji se na sporo apsorpcijskim (složenim) ugljikohidratima, proteinima i zdravim masnoćama. Zamjena slatkih peciva klasičnim kruhom od cjelovitog zrna, obogaćenim rajčicom, purećom šunkom ili zdravim slanim namazom, omogućit će vam ulazak u dan s više energije, uz manji osjećaj težine, pokazuju iskustva.
Zanimljivi su i podaci o tome na koji način dolazi do gubitka kilograma. Naime osobe koje dan započinju unosom slatke hrane imaju puno veću potrebu za slatkišima tijekom dana od onih koji za doručak jedu slane namirnice!
'Slatki doručak uzrokuje skokove glukoze. Da bismo bolje kontrolirali težinu, važno je da imamo zdrav metabolizam koji podrazumijeva stabilnu razinu glukoze i inzulina', ističe dr. Sari Arponen.
Isto tako, biokemičarka Jessica Inchauspe objašnjava zašto smo brže gladni nakon slatkog doručka:
'Nagli porast glukoze nakon doručka prije će nas učiniti gladnima, a što je veći taj skok, to će biti veći pad u narednim satima - i veća želja za slatkim. Ujutro smo u stanju posta i imamo prazan želudac pa, što god stigne, izuzetno brzo će se probaviti. Stoga konzumiranje šećera i škroba za doručak obično dovodi do toga da brže osjećate glad i na kraju unesete više kalorija.'
Skokovi u glukozi uzrokovani slatkim doručkom utječu na promjene raspoloženja, (manju) razinu energije tijekom dana te nastanak upalnih procesa u organizmu.
Sve to dovodi nas u začarani krug jedenja slatkog i još veće želje za njim, a tome najbolje možete stati na kraj upravo promjenom doručka i biranjem ukusnih slanih opcija!
Za kraj, donosimo nekoliko ideja što pripremiti:
- za glavnu namirnicu birajte neki od izvora proteina, kao što su jaja, tofu, puretina, kobasice, svježi sir i sl.
- uključite zdrave masti, poput avokada, oraha, maslinovog ulja ili grčkog jogurta
- dodajte vlakna povrćem putem špinata, tikvica, zelene salate...
- obogatite sve kruhom, tostom ili pogačom od cjelovitog zrna.