Projektiranje interijera stana u kući Šuflaj, gornjogradskoj palači sagrađenoj 1827. godine, donijelo je arhitektici Vedrani Ergić mnoštvo arhitektonskih izazova unutar zaštićene spomeničke baštine, ali i prošlogodišnje priznanje Udruženja hrvatskih arhitekta - nagradu Bernardo Bernardi za najbolji interijer u Hrvatskoj
Uređeni stan nalazi se na prvom katu kuće Šuflaj, slobodnostojećoj jednokatnoj stambenoj uglovnici na zagrebačkom Gornjem gradu, građenoj od 1821. do 1827. godine, pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru upisanom u Registar kulturnih dobara.
Stan je bio u vrlo lošem stanju te je odluka o rušenju do gabarita koje su odobrili konzervatori donesena u prvoj fazi. Zidovi su bili ožbukani i obojeni bijelo te se nije znalo da se ispod žbuke nalaze oslikane površine. Projektom su obuhvaćene sve faze - od rušenja, građevinskih radova, novih instalacija, konzervatorskih radova, replika prozora do interijerske stolarije i ostalih obrtničkih radova, kao i odabira namještaja.
Tijekom izvođenja radova otkriveni su fragmenti slojeva zidnih i stropnih oslika, nakon čega se pristupilo konzervatorsko-restauratorskim istraživačkim radovima u svrhu analize zatečenog stanja. Istraživanje je obuhvatilo dvanaest slikarskih sondi koje su stručno interpretirane uz dataciju prema kojoj najstariji nalazi oslika potječu iz perioda prilikom gradnje kuće između 1821. i 1827. godine. Odlučeno je izvršiti restauraciju u sve tri sobe u nizu uz glavno pročelje, na način da se u pojedinim prostorima otkrije samo najvredniji sloj.
Funkcionalne cjeline novog stanja odgovaraju onima iz izvorne organizacije, a prostorne preinake su predviđene s ciljem prožimanja funkcija u otvorenom planu nastalim minimalnim proširenjima otvora i uklanjanjem vratnih krila kako bi odgovarao suvremenom načinu življenja.
vezane vijesti
'Odluka o superponiranju povijesnih slojeva i suvremene intervencije bila je jedan od najvećih izazova. Cilj je bio na rafiniran i odmjeren način materijalizirati upečatljiv prostor s restauriranim izvornim oslicima stropova i zidova, uz precizno naglašavanje razlika novog i starog. Spajanje identiteta iz različitih vremenskih epoha zahtijeva izuzetan senzibilitet i projektantsku vještinu kako bi nastao slojevit stambeni ambijent sasvim nove autentičnosti, a ne banalan miks starog i novog, što se nažalost najčešće realizira', objašnjava arhitektica Vedrana Ergić, koju je prošle godine žiri časopisa Zaposlena proglasio ženom godine. Ovim izborom, kako su objasnili iz Zaposlene, nastoje potaknuti žene na još veći poslovni angažman, a društvo odmaknuti od stereotipnih uvjerenja o ženama u poslovnom svijetu.
NAGRAĐIVANA ARHITEKTICA
Tko je Vedrana Ergić
Arhitektica Vedrana Ergić diplomirala je na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. U nizu realizacija raznih tipologija istaknuta je na području projektiranja arhitekture interijera. Bavi se istraživanjem cjelovitog, integrativnog pristupa projektiranju interijera objedinjujući antropološke aspekte načina korištenja i doživljaja interijera te matematičku preciznost artikulacije svih elemenata projekta. Istražuje koncept transformabilnosti i totalni dizajn baveći se tehnologijom, oblikovanjem i detaljima. Intenzivno istražuje povijest dizajna te u vlastitim projektima djeluje i kao produkt dizajnerica.
Na arhitektonskoj sceni aktivno je prisutna s nizom arhitektonskih realizacija, od kojih su istaknuti interijeri ureda Adris grupe u Zagrebu i Rovinju, stana u kući Šuflaj na Gornjem gradu te interijeri u kućama u Novakovoj ulici i na Tuškancu, paviljonski objekt Vila propuh u Osijeku, interijeri odvjetničkih ureda Divjak, Topic i Bahtijarević, Stančić-Rokotov i Cirkveni, Karibu modni salon te raniji projekti koje je u okviru AAG studija realizirala s Markom Murtićem za Podravku, Tvornicu duhana Rovinj, Werkos, Zagrebačku banku, kuću na Šalati, stan na Ribnjaku, interijer dućana Collage u Zagrebu i dr. Dobitnica je niza nagrada na urbanističko-arhitektonskim natječajima, kao i za realizirane projekte, od kojih su najznačajnije nagrade Bernardo Bernardi dodijeljena 2017. godine za projekt interijera poslovnog centra Adris grupe u Zagrebu i za projekt interijera stana u kući Šuflaj te nagrada Bernardo Bernardi dodijeljena 2003. godine Vedrani Ergić i Marku Murtiću za projekt interijera stana na Ribnjaku.
Doživljaj boravljenja u prostoru je intenzivan, intiman i slojevit, iznad dojma precizno prikazanog savršenim kadrovima fotografija.
Kretanjem kroz prostor otvaraju se potpuno nove dimenzije i atmosfera s neočekivanim oblikovnim rješenjima rafiniranog, odmjerenog i senzibilnog pristupa. Osjeća se gotovo filmska atmosfera životnog prostora kojem arhitektura daje osobnost i karakter.
Vješto i precizno je riješena sinergija starog i suvremenog i u svim dijelovima savršeno tailored-to-fit prostora osjeća se građanski hedonizam s mjerom, sloboda življenja bez robovanja napadnim rješenjima, prostor izrazito personalizirano projektiran za korisnike istančane kulture življenja.
'Interijer stana u kući s početka 19. stoljeća, zaštićenoj kao pojedinačno kulturno dobro, ogledni je primjer uspjele suvremene intervencije u osjetljiv povijesni ambijent. Nizom ispravnih projektantskih odluka očuvana je zatečena tipologija s enfiladom reprezentativnih soba koje su minimalnim intervencijama povezane i objedinjene u jedinstvenu zonu preklapanja dnevnih sadržaja. Ovom otvorenom planu suprotstavljen je utilitarni kubus, naglašeno oblikovan kao novonastali element koji spretno skriva instalacijske sustave i utilitarne prostore unutar zrcalne ovojnice.
Posebno je upečatljiv pažljivo projektiran odnos restauriranih izvornih oslika stropova i zidova s novim oblogama, uz precizno naglašavanje razlika novog i starog. Rafiniranim, odmjerenim i senzibilnim pristupom oblikovan je slojevit stambeni ambijent koji vješto spaja identitete iz različitih vremenskih epoha u neku sasvim novu autentičnost', ovako je žiri Udruženja hrvatskih arhitekata obrazložio svoju odluku o dodjeli nagrade poznatoj zagrebačkoj arhitektici Vedrani Ergić za najbolji dizajn interijera u Hrvatskoj prošle godine.
