Objavljena studija, koja je koristila informacije o carinskim zapljenama kao primarni skup podataka, procjenjuje da krivotvorena i piratska roba iznosi do 2,5 % svjetske trgovine u 2013. godini, ukupnog iznosa od 461 milijun dolara, koliko otprilike iznosi BDP Australije. Ipak, ove brojke mogle bi biti znatno veće.

Godine 2013. specijalizirani magazin World Trademark Review došao je do računice koja govori o tome da krivotvorena roba predstavlja 5 do 7 % globalne trgovine, što bi cjenovno iznosilo 500 do 600 milijardi dolara. Spomenuti iznos veći je od dvostruke godišnje dobiti od prodaje ilegalnih supstanci.

Iako strojevi, farmaceutski proizvodi, dječje igračke ili prehrambeni proizvodi podliježu krivotvorenju, najintenzivnija praksa krivotvorenja zahvaća modna carstva.

Rolex, Nike, Ray Ban i Louis Vuitton spominju se kao neki od najčešće krivotvorenih robnih marki na tržištu. Od spomenutih brendova, Nike uvjerljivo vodi.

U periodu između 2011. i 2013. godine, zapljena lažne obuće nadmašila je bilo koje druge kategorije proizvoda, a u stopu ih prate odjeća, satovi, kožni komadi i električni strojevi.