J. R. R. Tolkien – Silmarillion

Ove su priče drukčije pisane od Hobita i Gospodara prstenova. Iscrpni povijesni zapisi, prožeti ljubavlju, izdajom, prijateljstvom i moći daju dubinu romanima koji su mu prethodili te popunjava praznine i nudi povijesni kontekst dotad tek dotaknut Tolkienovim perom.

Da biste istinski razumjeli Gospodara prstenova, morate pročitati Silmarillion. Bez iskustva čitanja Silmarilliona, Galadriel je samo kraljica koja se boji da će izgubiti kraljevstvo, no ona je puno više od toga, ona je posljednja Noldorka i sudionica Fëanorove pobune, kojoj nije nimalo lako ostaviti sve što je sagradila u Međuzemlju i moliti oprost od Valara.

Ako niste pročitali Silmarillion, mislite da je Aragorn samo prijestolonasljednik staroga kraljevstva koji ostvaruje svoje pravo i uzima krunu, no... Aragorn je, zapravo, posljednji nasljednik edaina, vilin-drugova koji su se suprotstavili Morgothu, kao i Númenorana, nekad ponosnog naroda koji je digao ustanak protiv Valara i propao.

P. Pullman - Trilogija Njegova mračna građa

U središtu je ove hvaljene priče 12-godišnja djevojčica Lyra Belacqua, koja se uspijeva othrvati različitim zlikovcima koji prijete njezinu svijetu. Radnja se zbiva u svijetu u kojem dominira međunarodna teokracija, Magisterij (Crkva), koja se bori protiv hereze. Ondje su ljudske duše odvojene od tijela i žive utjelovljene u dæmonima, koji poprimaju oblik životinje koje prate, pomažu i tješe svoje ljude. Djevojčica Lyra je siroče. Prava je mala divljakuša, ali sa svojim dæmonom Pantalaimonom bezbrižno odrasta među učenjacima Koledža Jordan u Oxfordu. Ondje se druži s najboljim prijateljem Rogerom. Idilu prekida Lyrin zagonetni stric Asriel, koji pripovijeda o opasnosti što prijeti na dalekom Sjeveru, o tajanstvenoj nebeskoj supstanciji zvanoj Prah i paralelnom svijetu koji se nazire kroz polarnu svjetlost. Lyru ostavlja na brigu neobičnoj znanstvenici, gospođi Coulter. No, ne zadugo. Strašna bića sa Sjevera otimaju djecu, pa tako otmu i Lyrina prijatelja Rogera, a Lyra pođe u ledenu zemlju da ga spasi. Oboružana je samo dragocjenim instrumentom aletiometrom (kompasom), svojevrsnim čitačem istine. Na Sjeveru je čekaju brojna iskušenja i pustolovine, susret s nomadima, oklopnim polarnim medvjedima i vještičjim klanovima, ali i iznenadna otkrića – jer, ništa nije kao što se čini.

U ovoj Pullmanovoj intelektualno poticajnoj fantaziji isprepleću se legende i mitologija, elementi strave i uzbudljive pustolovine, ali i dirljivi, potresni trenutci. Scena je maestralno postavljena, likovi su razrađeni pa su slijedila još dva nastavka sjajne Pullmanove trilogije Njegova mračna građa koju, uza Polarnu svjetlost, čine Čudesni nož i Jantarni dalekozor. U nastavku Čudesni nož priča teče, dok se anđeli, vještice i magija lijepo smještaju uz fiziku, religiju i filozofiju, a čitatelj ostaje bez daha sve do kraja te u očekivanju završnoga sveska. Treći dio trilogije Jantarni dalekozor najintenzivniji je i najsloženiji roman trilogije. Klimaks je u njemu snažniji, radnja razvedena u još više slojeva, a i Pullman kao da ga je pisao s više žara te tako došao na prijestolje fantasy pisaca, uz bok Tolkienu, Lewisu Carroll i C. S. Lewisu, autoru Kronika iz Narnije.

D. Adams - Vodič kroz galaksiju

Arthur Dent upravo je uživo vidio smak svijeta. Previše loših informacija u kratkom vremenu: srušili su mu kuću ne bi li sagradili obilaznicu, njegov najbolji prijatelj Ford Perfect nije nezaposleni glumac, već izvanzemaljac, a sad će razrušiti i planet jer se gradi hipersvemirska cesta kroz Sunčev sustav... Što drugo učiniti nego krenuti na najluđe putovanje svemirom, i to samo s ručnicima i knjigom na čijoj naslovnici velikim slovima piše: BEZ PANIKE. Ovako započinje priča romana Vodič kroz Galaksiju za autostopere, ujedno i prvog dijela petodijelne trilogije. Naime, ovaj je serijal Douglas Adams zamislio kao trilogiju, no poslije se predomislio i na nagovor fanova napisao Do viđenja, i hvala za sve one ribe (1985.) te Uglavnom bezopasni (1992.). Iako serijal ima pet romana, autor je i nadalje je inzistirao na oznaci trilogija pa su na naslovnici četvrtog i petog romana uz naslov stajali i podnaslovi: četvrta knjiga sve netočnije nazvanog serijala ili knjiga koja daje potpuno novo značenje riječi trilogija.

Arthur Dent odlazi na putovanje svemirom, na kojem mu se pridružuju Zaphod Beeblebrox, dvoglavi, troruki bivši hipik i totalno opušteni predsjednik Galaksije, njegova djevojka Trillian koju je Arthur nekoć davno pokušao zavesti na jednome tulumu, kronično depresivni robot Marvin i Veet Voojagig, nekadašnji diplomac opsjednut nestankom jeftinih kemijskih olovaka koje je pokupovao tijekom godina. Njihove pustolovine u prostoru i vremenu dok pokušavaju otkriti smisao života i pronaći mjesto na kojem bi mogli popiti šalicu čaja učinile su Vodič planetarno popularnim, kao uostalom i autorovo poigravanje s općim mjestima ZF žanra i njihovo parodiranje. Cijeli niz bizarnih i karikaturalnih likova, kako zemaljaca tako i izvanzemaljaca, šašavi dijalozi prepuni duhovitih primjedaba i jezičnih vratolomija svojevrsni su autorov podsmijeh žanru, ali i njegova potvrda s obzirom na to da je dospio u godine u kojima se o njemu može govoriti i na parodijski način. Uz Vodič objavljen 1979. godine, petodijelni serijal čine i romani Restoran na kraju svemira (1980.), Život, univerzum i sve ostalo (1982.), Do viđenja, i hvala za sve one ribe (1985.) te Uglavnom bezopasni (1992.).

T. Pratchett: Bromelijada

Strah od drugoga i novoga te suočavanje s nepoznatim lajtmotiv je trilogije Bromelijada koju čine romani Vozači, Kopači i Letači.

Nadahnuće za imenovanje serijala Pratchett je pronašao u cvijetu bromeliji i njegovim stanovnicima, sitnim žabicama koje cijeli svoj životni vijek provedu u tom cvijetu potpuno nesvjesne da samo korak od njihova doma postoji puno veći svijet. Zaplet počne kad prva žabica iskorači iz cvijeta i oduševi se velikim svijetom. Tko su zapravo tuljci? Junaci Bromelijade, čovjekolika bića manja od patuljaka, visoki su samo deset centimetara. Žive u podu jedne robne kuće i misle da je ona cijeli svijet. Kiša, sunce, snijeg i vjetar samo su luckaste stare predaje. U robnoj kući nema ni noći ni dana, ni proljeća ni jeseni, nego postoji samo otvaranje i zatvaranje te sezonske rasprodaje. Tuljci provode vrijeme u nadmetanjima i malim ratovima, odjel protiv odjela, Željezari protiv Galantera, Klobučari i de Likatese protiv Papirničara... I to bi trajalo tko zna koliko dugo da u robnu kuću nisu došli tuljci Izvana. Oni su dobro znali što su kiša, glad i nevolja. A onda se pronijela vijest da se robna kuća zatvara. Tuljci Izvana ostaju bez sigurnog skloništa, tuljci domorodci ostaju bez svojega doma. Zaista je vrijeme da počnu surađivati. Čeka ih veliki svijet. Čitati Bromelijadu znači silno se zabavljati i grleno se smijati jezičnim vratolomijama i nerazumijevanju koje isprva vlada između tuljaka pridošlica i tuljaka domaćina, njihovu mišljenju o ljudima, njihovim sitnim i krupnim sukobima i nakani da napokon odu doma. Ovi duhoviti romani svjedoče zapravo o povijesti jednoga malog naroda koji unatoč golemim nevoljama ne doživljava krizu identiteta, već posve suprotno, ostaje vjeran sebi i u novim se (ne)prilikama hrabro suočava s pojavama za koje je mislio da su čista izmišljotina.

S. Meyer – Ponoćno sunce

Ova dirljiva ljubavna priča o razornim posljedicama besmrtne ljubavi očarava i ostavlja bez daha.

Kad su se Edward Cullen i Bella Swan sreli u Sumraku, rodila se jedinstvena ljubav. No dosad smo znali samo Bellinu priču. U Ponoćnome suncu napokon čitamo Edwardovu.

Nezaboravna ljubavna priča između Belle i vampira Edwarda u Ponoćnom suncu dobiva nov i mračan obrat. Susret s Bellom najpotresniji je i najneobičniji događaj koji je Edward doživio u svojem besmrtnom životu vampira. Nove, očaravajuće pojedinosti o njegovoj prošlosti i dubina njegovih misli odaju nam zašto mu je ljubav prema Belli najveće iskušenje u životu. Bude li slijedio svoje srce, svoju žudnju, Bellu će dovesti u opasnost. Može li živjeti bez Belle?

Romani serijala Sumrak očaravaju milijune čitatelja diljem svijeta. Ti suvremeni klasici o pravoj i gotovo nemogućoj ljubavi između srednjoškolke Belle Swan i vampira Edwarda Cullena pomaknuli su granice žanra književnosti za mlade i stekli status književnog fenomena. Prema ovim romanima snimljeni su i vrlo uspješni istoimeni filmovi s Kristen Stewart i Robertom Pattinsonom u glavnim ulogama.

Ovo je priča o životu, a ne o smrti, o ljubavi, a ne o požudi, poručuje autorica uspješnog serijala Stephenie Meyer.

S. King – Misery

Glavni lik je Paul Sheldon, profesionalni pisac. Piše da bi živio. No donese pogrešnu odluku... Sada mora pisati da bi preživio. Misery Chastain je mrtva. Misery je heroina Paulovih ljubavnih romana koji su osvojili milijune čitateljica. S tim se romanom glavni lik obogatio i postao slavan, no ne i cijenjen pisac. Misery je otišla u povijest pa je Paul napokon slobodan! Upravo završava roman po kojemu će ga pamtiti naraštaji čitatelja. Postat će pisac ozbiljne i cijenjene književnosti. Nažalost, dogodi mu se automobilska nesreća. Život mu spasi Annie Wilkes, medicinska sestra i vatrena obožavateljica Misery. Annie je vrlo nagle ćudi, no ima golemu zalihu lijekova protiv bolova. I voli čitati. Romane o Misery. Omamljujuće jeziva priča o mentalnoj poremećenosti, spisateljskoj muci i ovisničkoj krizi.

S. King – Vukovi Calle

Stephen King jedan je od najvećih pripovjedača današnjice. Epska saga Kula tmine njegovo je remek-djelo. Vukovi Calle peti je nastavak Kule tmine. Glavni lik Roland jedan je od najdojmljivijih likova iz kreativne radionice Stephena Kinga. U ranijim nastavcima Roland se već susreo s Blaineom Jednotračnim i osvetoljubivim vještcem Randallom Flaggom i sada se Rolandova skupina zvana ka-tet opet nalazi na jugoistočnoj Stazi Zrake. Tu, u pograničnim zemljama što leže između Međuzemlja i Krajzemlja, Rolandu i njegovim prijateljima približava se skupina uplašenih predstavnika obližnjega grada Calle na Sturgisu. Callu će uskoro napasti Vukovi – maskirani jahači što jedanput u svakoj generaciji dolaze krasti djecu. Narodu Calle potrebna je pomoć koju joj samo revolveraši mogu pružiti. Gradski svećenik – otac Callahan, koji je nekoć živio u Sudbi Jeruzalemskoj u državi Maine – obećava da će im dati Crnu Trinaesticu, najmoćniju i najpodmukliju Merlinovu čarobnu kuglu. On se njome poslužio da bi ušao u Međuzemlje, i ona sada nemirno spava ispod podnih dasaka u njegovoj crkvi.

R. Riggs - Konferencija ptica

Mirni život 16-godišnjeg Jacoba teče mirno do smrti djeda Abea i tajanstvenog pisma koje ga vodi na daleki velški otok, gdje otkriva ruševine doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu. Dok Jacob istražuje napuštene sobe i hodnike u razrušenoj kući, postaje mu jasno da ta djeca nisu bila samo čudnovata: možda su bila i opasna. Možda su s pravom bila izolirana na napuštenome otoku. Koliko se god to činilo nemogućim, možda su nekako još uvijek živa… U petoj knjizi, Konferencija ptica, Jacob se odvaja od prijatelja i gospođice Peregrine kako bi spasio Noor Pradesh, novu čudnovatu. Spasiti Noor znači osigurati budućnost čudnovatima. Jacob je dobio samo nekoliko zbunjujućih naznaka na osnovi kojih se mora domisliti kako naći V., najzagonetniju i najmoćniju Abeovu suradnicu. No V. se skriva i ne želi da je itko nađe.

Jacobu su za leđima neprijatelji...

M. Atwood - Svjedočanstva

Nastavak Sluškinjine priče i ispovijesti o Fredovoj. Teokratski režim Republike Gilead i dalje drži vlast u svojim rukama, no naziru se i znaci njegova propadanja. Petnaest godina nakon što je glavna junakinja Fredova otišla u nepoznato, tri žene iz Gileada ustaju protiv režima koji je ušutkao žene. Dvije su pripadnice prve generacije koja je odrasla i stasala u novome poretku, a treća je Tetka Lydia. Njihova svjedočanstva razotkrivaju što se zbiva u samome srcu Gileada. Svaka se junakinja mora suočiti sa samom sobom i pritom spoznati koliko je spremna žrtvovati se za ono u što vjeruje.

D. Attenborough - Život na našem planetu – Moje svjedočanstvo i vizija budućnost

Nastala u istom trenutku kad i Netflixov popularni dokumentarac, Život na našem planetu je knjiga koja se mora pročitati. U svojoj najnovijoj knjizi Život na našem planetu – Moje svjedočanstvo i vizija budućnosti David Attenborough svjedoči o klimatskoj krizi, prognozira što će se događati do kraja 21. stoljeća ako se prema prirodi nastavimo ponašati onako kako smo to dosad činili te predlaže rješenja za ispravljanje pogrešaka i modele novog suživota s planetom.

Ova knjiga sustavno bilježi samo manji dio strašne štete koju je čovječanstvo već nanijelo prirodnom svijetu te stvarnu i blisku opasnost da bude mnogo gore ako odmah nešto ne poduzmemo. No knjiga je i puna nade jer nudi drukčiju budućnost. David Attenborough opisuje kako da počnemo ispravljati stvar: »Sve još možemo popraviti, obuzdati svoj utjecaj, promijeniti smjer našeg razvoja i ponovno postati vrsta koja živi u harmoniji s prirodom. Sve što je potrebno jest volja.« Knjigu je s engleskoga prevela Dubravka Pleše.