Poznato je da život s multiplom sklerozom predstavlja izazov obzirom da su njeni simptomi nepredvidivi i promjenjivi. Multipla skleroza je kronična bolest koja utječe na svaku osobu različito, sa simptomima od utrnulost u udovima ili zaboravljivosti do paralize ili gubitak vida. Nažalost, multipla skleroza se trenutno ne može izliječiti, no u posljednje vrijeme svjedoci smo napretka u liječenju ove bolesti. Povodom Nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze koji se obilježava 26. rujna, o novostima na tom polju nešto je više rekla predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a 'Sestre milosrdnice' doc. dr. sc. Vanja Bašić Kes
Kada trebamo posumnjati da imamo multiplu sklerozu?
Multipla skleroza je bolest s tisuću lica jer može zahvatiti bilo koji dio središnjeg živčanog sustava, a njezini znakovi i simptomi mogu biti nalik onima kod nekih drugih stanja, zato dijagnoza i dalje ostaje pretežito klinička, što nameće potrebu primjene dijagnostičkih kriterija. Postavljanje kliničke dijagnoze zahtijeva potpunu anamnezu i detaljan neurološki pregled, kao i primjenu različitih standardiziranih ocjenskih ljestvica. Stoga ukoliko postoji neki neurološki simptom koji traje ili se učestalo javlja, a ne možemo ga objasniti nekim već ranije dijagnosticiranim poremećajem potrebno se obratiti liječniku.
Kako to da se multipla skleroza češće javlja u žena?
Za sada je direktna povezanost ženskog spola i multiple skleroze ostala nerazjašnjena. Smatra se da postoji veći broj čimbenika koji utječu na veću pojavnost multiple skleroze u žena. U velikim studijama koje su se bavile ovom problematikom spominju se genetski čimbenici (HLA), potom okolišni čimbenici, životne navike, stres, uzimanje hormonske terapije, kao i dostupnost zdravstvene zaštite, višestruku ulogu žene u privatnom i poslovnom životu te društveni status.
Jesu li svi trenutno poznati lijekovi za liječenje multiple skleroze dostupni pacijentima u Hrvatskoj, te koje su tu novosti?
U zadnjh par mjeseci u Hrvatskoj su dostupni peroralni preparati dimetil fumarat (Tecfidera), fingolimod (Gylenia), teriflunomid (Aubagio) i monoklonska protutijela natalizumab (Tysabri) i alemtuzumab (Lemtrada).
Što je s pacijentima koji nisu imali odgovarajuću reakciju na dva ili više lijeka za liječenje multiple skleroze, postoji li na horizontu odgovarajući lijek za njih?
Od iznimne je važnosti da neurolog koji liječi bolesnika procijeni o kojem kliničkom obliku bolesti se radi i koliko je bolest aktivna. Pravovremen i ispravan izbor terapije je ujedno i najučinkovitiji. Sada su dostupni lijekovi i prve i druge linije imunomodulacijske terapije tako da je mogućnosti za liječenje zaista puno.
Intervju s doc. dr. sc. Vanjom Bašić Kes, u cijelosti možete pročitati ovdje
