'Sada znamo više o tome kako se razboljevaju ljudi zaraženi virusom SARS-CoV-2', kaže za CNN dr. William Schaffner, profesor preventivne medicine i zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu.

Groznica, kašalj i kratak dah još uvijek su ključni pokazatelji koji upućuju na bolest Covid-19, ali stručnjaci su u međuvremenu otkrili i druge znakove upozorenja koji signaliziraju infekciju koronavirusom. Neki oponašaju najuobičajeniju prehladu, drugi su ogledalo gripe, a nekolicina njih je zaista bizarna.

'Doznali smo u međuvremenu i za Covidove prste, gubitak okusa i mirisa, a shvatili smo da može izazvati i delirij. Još nam nije posve jasno kako utječe na središnji živčani sustav, ali jasno je da neki od oboljelih imaju delirij', kaže Scaffner i dodaje da se prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) bilo koji simptom može pojaviti između dva i 14 dana od izlaganja virusu, ali da je praksa pokazala da se znakovi bolesti u većini slučajeva pojavljuju u roku od tjedan dana.

'Mislimo da je prosječni period inkubacije kraći. Sada je to pet do sedam dana, a ponekad može biti duži', kaže Scaffner.

Ako simptomi uopće postoje

Još jedna stvar koja se u međuvremu iskristalizizirala je da mnogi od nas mogu biti asimptomatski širitelji virusa.

Trećina ili više ljudi koji se na testiranjima pokažu pozitivnima na koronavirus, ukazuje na zaključke brojnih studija Schaffner, nemaju simptome ili su oni vrlo blagi pa ih i ne primijete.

'Možemo se osjećati savršeno dobro i voditi ovaj razgovor sjedeći za stolom jedno nasuprot drugome, ali niti ja vama mogu dokazati da nemam virus, niti vi možete to dokazati meni', kaže Schaffner novinarki CNN-a i dodaje kako je to jedino objašnjenje zašto svi trebaju nositi maske.

I ovo je još jedno saznanje do kojega se u međuvremu došlo pa se za razliku od početka korona-krize sada vjeruje da maske doista mogu pružiti zaštitu i onom tko je nosi i drugima.

'Vrlo je važno da ljudi ovo shvate, jer ih još uvijek puno vjeruje da ne moraju nositi masku ako nisu bolesni', kaže Shaffner i dodaje kako je to s novim saznanjima nerazumno ponašanje.

Neuobičajeni simptomi

Kad bi pitanje bilo koja je to bolest pronašla načina da tijelo napadne na najčudnije i najrazličitije načine, odgovor bi sigurno bio Covid-19. Čini se kako SARS-CoV-2 može prodrijeti do gotovo svih važnih organa u ljudskom tijelu, a pored toga zgrušava krv, često na vrlo opasne načine, napada osjetilo mirisa, oči pa čak i kožu.

Novi rijetki simptomi pojavljuju se sve više kako raste broj obljelih od Covid-19 pa je teško dati iscrpan popis, ali ovo su neki bizarni simptomi koji bi se mogli pojaviti kao posljedica zaraze koronavirusom.

Gubitak osjeta okusa i mirisa

CDC je ovaj neobični simptom nedavno dodao na svoj popis najvažnijih znakova koji ukazuju na COVID-19. Pojaviti se može bez ikakvog prethodnog upozorenja, pa čak i bez začepljenja nosa.

'Čini se da je anosmija, što u osnovi znači gubitak mirisa, simptom koji je razvio veći broj pacijenata', rekao je za CNN glavni medicinski izvjestitelj dr. Sanjay Gupta.

Prevladava najvjerojatnije u blagim ili umjerenim slučajevima i ima tendenciju pojavljivati se na početku bolesti, a možda je čak i jedan od prvih znakova.

'Anosmija je posebno uočena kod pacijenata koji su pozitivno testirani na koronavirus bez ikakvih drugih simptoma', navodi Američka akademija za ortorinolaringolgiju i kirurgiju glave i vrata.

Bilo koji respiratorni virus, poput prehlade ili gripe, privremeno utječe na miris i okus, a u rijetkim slučajevima gubitak može biti trajan.

'Gubitak tih osjetila nije konačna dijagnoza za Covid-19, ali jasno je da na njih treba paziti, jer ponekad ti rani simptomi nisu klasični', kaže Gupta.

Gubitak osjetila mirisa možemo lako testirati sami pomoću gumenih bombona. Ako mirisi iz stražnjeg dijela usta dolaze do nazofarinksa (gornjeg dijela ždrijela) i nosne šupljine, i možete razlučiti različite okuse poput naranče i limuna, osjetilo mirisa vam dobro funkcionira.

Covid prsti i krvni ugrušci

Natečeni crveni ili ljubičasti nožni prsti na prvu se doimaju kao promrzline, ali riječ je o još jednom neobičnom načinu kako Covid-19 djeluje na tijelo.

Što se zapravo događa? Virus stvara sitne krvne ugruške u najmanjim krvnim žilama u stopalima, a dok stručnjaci u obojenim prstima ne vide razlog za uzbunu, zabrinjava ih otkriće da Covid-19 zgrušava krv po cijelom tijelu.

Krvne ugruške različitih veličina liječnici su pronalazili po cijelom tijelu, čak i kod mladih i zdravih ljudi. Ti se ugrušci često nalaze u udovima, iz kojih mogu dospjeti u pluća, srce, bubrege i jetru. Kad dospiju u neki od ovih organa uzrokuju upalu, imunološke komplikacije, pa čak i smrtonosne ili slabije moždane udare i plućnu emboliju.

'Čini se da virus stvara lokalni upalni odgovor koji dovodi do nekih od trombotičkih događaja. To se događa zbog izravnog djelovanja virusa na same arterije', rekao je u nedavnom intervjuu za CNN dr. Sean Wangerter, šef odjela za vaskularnu kirurgiju u bolnici Health's Good Samaritan Hospital medicinskog centra u Westchesteru.

Znakovi potencijalnog ugruška u udovima uključuju neobičnu mekoću ili bol, crveni ili plavi tonus u tom području, toplinu, svrbež ili grčeve u donjem dijelu potkoljenice ili noge. Bol u prsima, vrtoglavica, teži kašalj ili otežano disanje mogu biti znak da se ugrušak premjestio u pluća ili srce.

Ružičasto oko

Ranija istraživanja iz Kine, Južne Koreje i drugih dijelova svijeta otkrila su da od 1 do 3 posto oboljelih od Covid-19 ima konjuktivitis, poznat i pod nazivom ružičasto oko.

Ovo vrlo zarazno stanje izazvano virusom upala je očne spojnice, odnosno tankog, prozirnog sloja tkiva kojeg nazovamo konjuktiva, a koji prekriva bjeloočnicu i unutrašnjost kapka.

Brojni virusa mogu izazvati konjuktivitis, pa znanstvenicima nisu ostali iznenađeni spoznajom da isto može napraviti i SARS-CoV-2.

Međutim, ružičasto ili crveno oko moglo bi biti dodatni signal da se javite svom liječniku, osobito ako imate i druge simptome poput vrućice, kašlja i kratkog daha.

Iznenadna zbunjenost, čak i delirij

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi promijenu svjesnosti ili zbunjenost kao mogući rani simptom bolesti Covid-19, u nekim slučajevima čak i prije pojave vrućice i kašlja.

Pojaviti se mogu i delirij te halucinacije, koji mogu imati dugoročne posljedice poput usporavanja oporavka i povećanja rizika za demenciju, depresiju i post-traumatski stres.

Problem nije uočen samo kod mentalno slabijih starijih osoba, nego su i mnogi mlađi pacijenti imali ove simptome. Studije pokazuju da između 60 i 75 posto pacijenata koji su zbog Covida-19 na intenzivnoj medicinskoj skrbi, doživljava različite poremećaje u središnjem živčanom sustavu. Zabilježene su halucinacije o požaru ili smrzavanju, neki se pacijenti povlače u sebe, a neki su zbunjeni ili razdražljivi.

Obzirom da znakovi encefalopatije, bilo kakvog oštećenja ili bolesti koji napadaju mozak, mogu dovesti do ozbiljne bolesti, CDC upozorava da je svaka iznenadna zbunjenost ili nemogućnost buđenja simptom koji treba shvatiti ozbiljno.

Imate li vi ili vama netko blizak ove simptome, osobito ako imate i druge kritične pokazatelje poput plavkastih usana, dišnih problema ili bolove u prsima, CDC preporučuje da zovete hitnu pomoć.

Uobičajeni simptomi

Neki od poznatijih i općih znakova Covid-19 mogu također biti opasni.

Nemogućnost dubokog disanja ili kratak dah

Kratak dah obično nije rani simptom Covia-19, ali je najozbiljniji. Može se pojaviti i samostalno, bez kašlja. Osjetite li pritisak na prsima i niste u mogućnosti disati dovoljno duboko kako bi se pluća napunila zrakom, trebate odmah zvati liječnika ili hitnu pomoć.

'Ako je kratak dah vrlo izražen, ne oklijevajte zvati hitnu pomoć', kaže dr. Patrice Harris, predsjednica Američkog liječničkog udruženja, dok CDC savjetuje da odmah zatražite liječničku pomoć ako osjetite trajnu bol ili pritisak u grudima ili imate plavkaste usne i lice, što može ukazivati na nedostatak kisika.

Porast temperature

Groznica ili vrućica ključni je znak Covida-19, ali ne treba se usredotočiti na određenu brojku na toplomjeru. Mnogim je ljudima normalna tjelesna temperatura ispod ili iznad uobičajenih 37 stupnjeva Celzijusa.

Jedan od ovakvih primjera je CNN-ov novinar i voditelj Chris Cuomo, koji se s Covidom borio krajem ožujka i početkom travnja u svom domu u New Yorku.

'Moja normalna temperatura je 36,4 stupnja Celzijusa, pa čak i kad sam dosegnuo 37,2 stupnja Celzijusa, što za većinu ljudi nije značajna promjena, za mene je bio porast temperature', rekao je Cuomo.

Međutim, za većinu djece i odraslih porast temperature ne smatra se vrućicom sve dok ne dosegne 37,7 stupnjeva Celzijusa.

'Postoji puno zabluda o vrućici. Tjelesna temperatura svima nama varira tijekom dana, čak i pola stupnja do stupanj. Za većinu ljudi 37,2 ili 37,5 stupnjeva Celzijusa nisu pokazatelj da imaju vrućicu', kaže dr. John Williams, šef odjela dječjih zaraznih bolesti u dječjoj bolnici Sveučilišta u Pittsburghu.

Zbog promjena temperature tijekom dana, dr. Schaffner kaže da se ne treba oslanjati na jutarnju temperaturu i savjetuje mjerenje u kasnim popodnevnim i ranim večernjim satima.

'Jedan od najčešćih pokazatelja vrućice je porast temperature u kasnim popodnevnim i ranim večernjim satima', kaže dr. Schaffner i dodaje da je ovo čest način na koji virus izaziva vrućicu.

Iscrpljujući kašalj

Kašalj je jedan od uobičajenih simptoma Covida-19, ali ne svaki kašalj, nego onaj naporan i iscrpljujući kašalj kojega se osjeća duboko u prsima.

'Nije to kao kad vas škaklja grlo pa ga kašljem čistite, ne radi se o nadražaju. Ovaj kašalj dolazi iz prsne kosti, i osjeća se kao da su bronhijalne cijevi upaljene ili iritirane', kaže dr. Schaffner.

Oko 60 posto zaraženih Covidom-19 doživjelo je suh i postojan kašalj, vjerojatno iz iritiranog plućnog tkiva, pokazala su istraživanja iz Kine. S pogoršanjem stanja pluća se počnu puniti tekućinom, a to može promijeniti prirodu kašlja.

U izvješću WHO-a iz veljače, navodi se da je od gotovo 60 tisuća laboratorijski potvrđenih pacijenata s Covidom-19, njih više od trećine iz pluća iskašljalo gustu sluz koju se naziva i mukus ili flegma, a koja je karakteristična i kod obične prehlade ili gripe.

Zimica i bolovi u tijelu

'Zvijer izlazi noću', slikovito je opisao Cuomo zimicu (osjećaj hladnoće), bolove u tijelu i temperaturu koje je doživio 1. travnja.

'Imao sam osjećaj da me udaraju kao pinjatu, a toliko sam se tresao da sam okrhnuo zub. Halucinirao sam. Obraćao mi se otac (preminuo 2015. godine, op.a), viđao sam ljude s fakulteta i ljude koje nikad prije nisam vidio. Bilo je jezivo', kaže Cuomo koji se od ostatka obitelji izolirao u podrumu.

Stručnjaci napominju da nemaju svi ovako žestoku reakciju pa dok neki uopće ne osjete zimicu i bolove u tijelu, drugi mogu osjetiti blaže zimice, umor i bolove u zglobovima i mišićima.

Zbog sličnosti simptoma, ovo otežava otkrivanje boluje li netko od gripe ili je bio izložen novom koronavirusu, a jedan od pokazatelja da se ipak radi o Covid-19 je ako se nakon tejdan dana simptomi ne poboljšavaju, nego postaju još gori.

Pretjerana iscrpljenost

Kod nekih ljudi i krajnji umor može biti rani pokazatelj zaraze novim koronavirusom. Prema izvještaju WHO-a, od gotovo 6 tisuća laboratorijski potvrđenih slučajeva, gotovo 40 posto pacijenata osjetilo je ovaj umor.

Samo nekoliko dana u karanteni Cuomou je bilo dovoljno da ga vrućica i bolovi u tijelu potpuno iscrpe.

'Toliko sam bio letargičan da bih se zagledao van i tako proveo sat i pol vremena, ili bih mislio da sam dremnuo desetak minuta, a prošlo bi tri i pol sata', rekao je Cuomo.

Umor može potrajati i dugo nakon što virus nestane. Zasad anegdotski izvještaji navode ljude koji su nakon oporavka od Covid-19 iscrpljenost i nedostatak energije osjećali znatno duže od uobičajenog razdoblja oporavka od nekoliko tjedana. Neki tako i mjesecima osjećaju umor i druge simptome, a kako je nesretnih žrtava virusa koje bolest dugotrajnije pogađa sve više, već ih se opisuje kao long-timerse.

Proljev i mučnina

Želučane tegobe koje se često javljaju kod gripe znanost u početku nije povezivala s Covidom-19, jer je riječ o respiratornoj bolesti. No kako se broj istraživanja povećavao, a virus je pronađen i u uzorcima stolice, to se mišljenje vrlo brzo promijenilo.

'U kineskoj studiji na dvjestotinjak najranije oboljelih pacijenata probavni ili gastrointestinalni simptomi primijećeni su zapravo kod otprilike polovice pacijenata', rekao je Gupta u CNN-ovoj emisiji 'Novi dan'.

Znanstvenici su u međuvremenu otkrili da SARS-CoV-2 može zaraziti stanice u crijevima i tamo se razmnožavati. Pretpostavalja se da je to zbog ACE2 receptora kojima je crijevna sluznica obložena kao što su obložena i pluća, a to je mjesto na kojima se šiljci virusa SARS-CoV-2 pričvršćuju i tako prodiru u stanice tijela.

Upala grla, galvobolja i začepljenje nosa

U ranom izvještaju WHO-a navodi se da je od gotovo 6 tisuća slučajeva Covida-19 u Kini gotovo 14 posto pacijenata imalo simptome galvobolje i grlobolje, dok je začepljenje nosa imalo gotovo 5 posto pacijenata.

Danas ove vrlo uobičajene simptome prehlade i gripe znanost češće povezuje s Covidom-19 nego što se to prije mislilo, a CDC ih je prema preporuci Državnog vijeća i teritorijalnih epidemiologa uvrstio na ažuriranu listu uobičajenih simptoma Covida-19.

Dok su kratak dah ili otežano disanje ključni signali upozorenja za Covid-19, Vijeće je za galvobolju i grlobolju preporučilo uvrštavanje u drugi stupanj simptoma koji liječnicima mogu ukazati na potrebu testiranja na Covid-19.

Ovaj stupanj dolazi na scenu kad se pojave pacijenti s druga dva od simptoma poput zimice ili drhtanja, vrućice, bolova u mišićima, galvoboljom, grloboljom ili gubitkom osjetila okusa i mirisa. Nema li neke prikladnije dijagnoze, smjernice kažu da bi liječnici takve pacijente trebali prijaviti kao potencijalno zaražene Covidom-19.

Tko je pod najvećim rizikom?

Opasnost zaraze Covidom-19 jednaka je za sve muškarce, žene i djecu na svijetu. Kako će bolest na nekoga utjecati nakon zaraze, ovisi o brojnim čimbenicima, među kojim ima i onih koje znanost još ne razumije.

Zašto neki oboljeli, čak i stariji, imaju malo ili uopće nemaju uobičajene simptome? Zašt neki, iako mladi i zdravi, brzo kolabiraju, doživljavaju citokinsku oluju i umiru? Zašto se rijetka potskupina djece nekoliko tjedana nakon oporavka od Covid-19 suočava sa smrtonosnom bolešću sličnoj toksičnom šoku koju nazivamo 'sindrom upale u djece s više sustava'?

Na ova pitanja znanstvenici još nemaju odgovor. Kako se još uvijek čini, dob pacijenta igra važnu ulogu i starije su osobe najosjetljivije, što je vjerojatno posljedica slabijeg imunološkog sustava i kroničnih bolesti.

Jedna stvar je potpuno jasna, a to je da najveći rizik od teške bolesti i smrti imaju osobe koje već pate od neke osnovne bolesti, a na tom su popisu dijabetes, kronična bolest pluća ili astma, kardiovaskularne bolesti, rak (ili pacijenti podvrgnuti kemoterapiji), transplatacija organa, bolest srpastih stanica, bubrežna bolest kod koje je potrebna dijaliza, slabo kontrolirana infekcija HIV-om te bilo kakav autoimuni poremećaj ili indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30, što se smatra pretilošću.

Dakle, bez obzira na dob, pod većim ste rizikom ako imate neki osnovni zdravstveni problem.

Početkom pandemije nije se smatralo da Covid-19 predstavlja veći rizik za buduće majke, plod ili novorođenče, no znanstvenici su kasnije otkrili da je i trudnoća rizičan period.

CDC je trudnoću na popis glavnih čimbenika rizika uvrstio nakon studije koja je utvrdila veliku vjerojatnost da će zaražene trudnice biti hospitalizirane, primljene u jedinicu intenzivne medicinske skrbi i biti priključene na respirator.

'Kod trudnica se pokazala 50 posto veća vjerojatnost da će biti primljene u jedinicu intenzivne medicinske skrbi i 70 posto veću vjerojatnost da će biti spojene na respirator', rekla je CNN-u krajem lipnja dr. Sara Oliver iz CDC-jevog Nacionalnog centra za imunizaciju i respiratorne bolesti.