Istraživači koriste strojno učenje za predviđanje oštećenja srca u bolesnika s Covidom-19. Kako piše Sveučilište Johnsa Hopkinsa na svojim internetskim stranicama, projektom će se u sljedećih godinu dana prikupljati podaci o srcima pacijenata oboljelih od Covida-19 kako bi stvorio model koji predviđa rizik od raznih bolesti srca, uključujući infarkt.

Time bi se, nadaju se istraživači, rizik od mogućih incidenata mogao predvidjeti 24 sata ranije.

'Klinički liječnici tako bi se na vrijeme mogli pripremiti za intervenciju i kvalitetnije raspodijeliti resurse kojima raspolažu', nada se Natalia Trayanova, glavna istraživačica projekta i profesorica na Odjelu za biomedicinsko inženjerstvo.

Ova se vijest poklopila s onom da bi koronavirus zapravo mogao biti bolest krvnih žila, što bi objasnilo niz zajedničkih simptoma zaraze.

Naime krvni ugrušci uočeni su kao jedan od mnogih misterioznih simptoma koji se pripisuju Covidu-19. Potom su stigla izvješća o umiranju zaraženih mladih pacijenata zbog moždanih udara. Na kraju se počelo govoriti i o crvenim i ljubičastim nožnim prstima.

Svim tim simptomima poveznica je poremećaj cirkulacije krvi. Dodajte tome činjenicu da je 40 posto smrti od Covida-19 povezano s kardiovaskularnim komplikacijama, bolest sve više počinje podsjećati na kakvu vaskularnu, a ne samo respiratornu infekciju.

Sve je veći broj dokaza koji podupiru teoriju da novi koronavirus može zaraziti krvne žile, piše Elemental Plus. To može objasniti ne samo visoku prevalenciju krvnih ugrušaka, moždanog udara i srčanog udara, ali i niz simptoma koji se pojavljuju od glave do pete oboljelih.

'Sve ove komplikacije povezane s Covidom bile su misterija; zgrušavanja krvi, oštećenja bubrega, upale srca, moždani udari, naticanja mozga... Niz naizgled nepovezanih pojava koje obično ne vidite kod SARS-a ili H1N1 ili, iskreno, većine zaraznih bolesti' , kaže William Li, predsjednik Zaklade za angiogenezu.

'Ispada da je riječ o vaskulotropnom virusu koji utječe na krvne žile', kaže Mandeep Mehra, šef koronarnog odjela školske bolnice pri Harvardovu sveučilištu.

U radu objavljenom u travnju u znanstvenom časopisu The Lancet, Mehra i tim znanstvenika otkrili su da virus SARS-CoV-2 može zaraziti endotelne stanice u krvnim žilama. Te stanice štite kardiovaskularni sustav i oslobađaju bjelančevine koje utječu na sve, od zgrušavanja krvi do imunološkog odgovora. Znanstvenici su se pozabavili oštećenjima endotelnih stanica u plućima, srcu, bubrezima, jetri i crijevima ljudi oboljelih od Covida-19.

Smatra se da SARS-CoV-2 ulazi u tijelo putem receptora ACE2, prisutnih na površini stanica, i odlazi u dišne putove. Iz pluća se potom širi u krvne žile, također bogate receptorima ACE2.

Respiratorni virusi koji inficiraju krvne stanice i cirkuliraju kroz tijelo nisu baš uobičajeni. Virusi gripe poput H1N1 nisu poznati po tome, a ni izvorni virus SARS nije se širio kroz pluća. Druge vrste virusa, kao što su ebola ili denga, mogu oštetiti endotelne stanice, ali su vrlo različiti od virusa koji obično inficiraju pluća.

Razlika između SARS-a i SARS-CoV-2-a vjerojatno proizlazi iz dodatnog proteina koji svaki od virusa treba aktivirati i širiti, smatra mikrobiolog Benhur Lee. Dodatni protein izvornog virusa SARS prisutan je samo u plućnom tkivu, ali protein za aktivaciju novog koronavirusa SARS-CoV-2 prisutan je u svim stanicama, posebno endotelnim stanicama.

Infekcija krvnih žila objasnila bi mnoge čudne tendencije novog koronavirusa, poput visoke stope ugrušaka u krvi, kardiovaskularnih oštećenja i naizgled spontanih srčanih udara kod oboljelih od Covida-19.

Oštećenja krvnih žila mogla bi također objasniti zašto su ljudi s već postojećim stanjima, poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, dijabetesa i srčanih bolesti, izloženi većem riziku od težih komplikacija djelovanja virusa koji bi trebao zaraziti samo pluća. Sve te bolesti uzrokuju disfunkciju endotelnih stanica, a dodatno oštećenje i upala u krvnim žilama uzrokovana infekcijom mogli bi ih gurnuti preko ruba i stvoriti ozbiljne probleme.

Ova teorija mogla bi razriješiti i misteriju zašto oboljelima ponekad ne pomažu ni ventilatori. Ulazak zraka u pluća samo je jedan dio jednadžbe. Razmjena kisika i ugljičnog dioksida u krvi jednako je važna za opskrbu ostatka tijela kisikom, a taj se proces oslanja na funkcioniranje krvnih žila u plućima.

Novi rad, objavljen u New England Journal of Medicine, pronašao je raširene dokaze o krvnim ugrušcima i infekciji u endotelnim stanicama u plućima ljudi koji su umrli od Covida-19. Ti se nalazi ne poklapaju sa slučajevima pacijenata umrlih od H1N1, a koji su imali devet puta manje ugrušaka u plućima. Čak je i struktura krvnih žila pacijenata oboljelih od Covida-19 bila drugačija, s mnogo novih grana koje su vjerojatno nastale nakon oštećenja krvnih žila.

Uvriježeno je mišljenje da zgrušavanje krvi i simptomi u drugim organima nastaju zbog upale u tijelu zbog pretjerano reaktivnog imunološkog odgovora - takozvane citokinske oluje. Ova se upalna reakcija može javiti i kod drugih respiratornih bolesti i teških slučajeva upale pluća. No čini se da veličina problema s Covidom-19 nadilazi upale drugih respiratornih infekcija.

Što je pravi razlog, jesu li ti slučajevi specifični za SARS-CoV-2 ili je riječ samo o ozbiljnijoj manifestaciji infekcije, znanstvenici zasad mogu samo nagađati. Očekuju nas daljnje studije.