Izbornik ovogodišnjih Večeri je Boris Svrtan, hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac, kazališni redatelj te predavač scenskog govora na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U osam dana imat ćemo priliku pogledati osam predstava - sedam u konkurenciji te jednu, onu na zatvaranju festivala, izvan konkurencije.

Boris Svrtan navodi u obrazloženju: 'U vremenu raspada vrijednosti i nesnalaženja suvremenog čovjeka pred ogromnom količinom pitanja, na kazalištu je ili da odražava sliku takvog razlomljenog svijeta u svom razbijenom ogledalu, potvrđujući i umnažajući njegov rasap, ili da pokuša sabrati krhotine tražeći u njima neki mogući red i smisao ne bi li objasnilo sudbinu ljudskog postojanja i lutanja u ovom kutu svemira.

U ovom trenutku čini mi se da je najvitalnija energija hrvatske kazališne scene njena potraga za dramskom sintezom koja se ogleda u instinktivnoj potrazi za dubinom i želji da se bez maske suočimo s istinom, jer kao što se čovjek u trenucima krize zagleda u svoju nutrinu, tako i društvo, jedino suočivši se s vlastitom golotinjom, duhovnom i materijalnom, može doživjeti katarzu i tako pročišćeno, može pokušati stati na vlastite noge i krenuti naprijed za novom utopijom.

Temelj ovog, nažalost po broju predstava vrlo lapidarnog izbora je ohrabrivanje nastojanja mnogih, od najvećih do najmanjih kazališnih kuća u Hrvatskoj da, unatoč skučenim recesijskim uvjetima, progovore o svim bitnim pitanjima našeg života i sudbine danas i ovdje odabirući velike teme i vrlo zahtjevne dramske naslove, koji su pod pritiscima komercijalizacije kazališta gotovo nestali s pozornica naših kazališta.

Kontrastirajući tako klasične i suvremene tekstove, bardove hrvatske i svjetske dramske riječi kao što su Marinković, Voltaire i Krleža, te autora koji se prvi puta pojavljuje kao što je Pešut, nudeći na istoj sceni najrazličitiju paletu redateljskih pristupa, uvjetno rečeno – od klasičnog, eklektički ludističkog do postmodernog, koji paralelni egzistiraju u našem vrlo živom kazališnom životu, ovaj izbor nudi gledateljima uvid u najjače i najreferentnije točke hrvatskog kazališta s posebnim naglaskom na kazališne centre izvan Zagreba.

Tako ćemo vidjeti 'Zločin na kozjem otoku', mediteranski iskričavu priču o strasti i zločinu u gotovo otočki izoliranom Dubrovniku, šibensku 'Gloriju' koja kao da je i napisana za katedralu, sakristiju i vrt zapuštenog kamenog grada, suočava nas sa slojevitim i temeljnim pitanjima duhovnog i tjelesnog u čovjeku, te nemogućnosti svođenja odgovora na crno-bijelu značenjsku optiku, zatim potresnu i neshvatljivu otuđenost za život najopremljenije, ali i najnepotrebnije od svih generacija u splitskoj predstavi 'Pritisci moje generacije', potom okrutnu Krležinu priču o identitetu i stvaralačkim perspektivama jedne rubne i duhovno obogaljene europske provincije u 'Tri kavaljera frajle Melanije' varaždinskog HNK-a. Iz zagrebačkog HNK-a 'U znaku vage', redateljski triptih koji je svojevrsna posveta velikom kazališnom magu Marinkoviću i mediteranski opora metafora skučenosti naših prilika, predstava Teatra Manje je više i TNT-a 'Cyrano' izrasla iz inata i vitaliteta kazališne grupe koja u potrazi za ljubavlju, i u ljubavi za kazalište, okuplja snažne glumačke osobnosti te na kraju GDK Gavella, kazalište-domaćin festivala, čiji nas 'Candide ili optimizam' zove na ludističko putovanje po duhovnim razvalinama svijeta, u neprestanu ljudsku potragu za srećom uz ironični Voltaireov osmijeh koji u nedostatku pravih odgovora može poslužiti kao neka moguća utjeha.'

Članovi prosudbenog povjerenstva ovogodišnjih Gavellinih večeri su Helena Buljan, Ivan Leo Lemo i Ana Prolić, a kazalište čiju predstavu koju proglase najboljom ponijet će nagradu - bistu dr. Branka Gavelle, rad akademika Ivana Sabolića.

Pobjednika 28. Gavellinih večeri saznat ćemo u subotu, 19. listopada 2013, a festival će se zatvoriti, već tradicionalno, gostovanjem predstave izvan konkurencije, ove godine je to 'John Gabriel Borkman' Henrika Ibsena, u režiji Mateje Koležnik i produkciji Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora.