Sada se dogodilo i to: Notre Dame će prve posjetitelje - naravno i vjernike na misama koje se tamo održavaju - primiti u prosincu 2024. Tada će biti gotova sveobuhvatna obnova od razornog požara 15. travnja 2019., a koja je već dosad dobro odmakla na crkvi čiji su glavni dijelovi izgrađeni još u davnom 12. stoljeću.

Ipak, novim objavljenim terminom bit će prekoračen rok kojeg je u danima nakon požara zadao francuski predsjednik Emmanuel Macron. On je tada vrlo optimistično najavio da će crkva obnovljena dočekati početak Olimpijskih igara u Parizu 2024., koje se dogodine održavaju u srpnju i kolovozu. S druge strane, radovi će očito biti dovršeni puno prije procjena dijela restauratora, koji su prognozirali da će trebati 15 do 20 godina za obnovu krova, krovnog tornja i dijela kamenog stropa koji je pao na tlo glavne lađe katedrale.‚

'Moj posao je pripremiti otvaranje katedrale do kraja 2024., i to ćemo napraviti. Svakodnevno se borimo za to, i nalazimo se na dobrom putu', rekao je Associated Pressu voditelj obnove, general Jean-Louis Georgelin. No, francuska ministrica kulture Rima Abdul-Malak rekla je da će se unatoč otvaranju za javnost u prosincu 2024. puna obnova produžiti i na 2025.

Dosadašnja obnova izazivala je veliku pažnju svjetske javnosti, a u projektu je bilo i kontroverznih poteza, pa i prosvjednih akcija zbog nekih postupaka. Nakon požara utvrđeno je da su neki važni dijelovi crkve ostali netaknuti, poput rozeta s vitrajima, dvaju zvonika i neprocjenjivih kršćanskih relikvija koje se čuvaju u Notre Dame. U studenome 2020., radnici su uspješno uklonili sve skele koje su stajale oko krovnog tornja zbog projekta obnove koji se vodio do požara. U rujnu 2021., pak, objavljeno je da su dovršene privremene konstrukcije koje su trebale učvrstiti zvonike, svod crkve i zidove. Prava obnova počela je u prosincu 2021., uključujući i radove na orguljama.

U veljači 2023. podignute su skele za postavljanje replike tornja kojeg je u 19. stoljeću projektirao Eugene Viollet-le-Duc, a koji je propao kroz krov u požaru. Toranj je napravljen od hrasta iz francuskih šuma, ojačan olovom. Tu je nastao prvi spor, jer je u požaru 2019. baš izgaranje olova oslobodilo potencijalno otrovne čestice u okoliš crkve, pa je bila organizirana velika akcija čišćenja. Toranj će biti dovršen do kraja ove godine, najavila je agencija AFP.

Krajem 2021., pak, francuska Komisija za nacionalnu baštinu i arhitekturu odobrila je projekt obnove interijera, koji je predviđao i moderne svjetlosne efekte kojima bi se na zidovima projicirali citati iz Biblije, kao i mogućnost oslikavanja ispovjedaonica iz 19. stoljeća, i to radovima suvremenih umjetnika Ernesta Pignon-Ernesta i Louise Bourgeois. I dok je župnik katedrale Patrick Chauvet u izjavi New York Timesu kazao da će najavljene promjene omogućiti 'lakši i ugodniji posjet' katedrali, protivnici ovakve modernizacije smatraju da će time ova vjerska institucija biti značajno narušena. Stotinjak javnih osoba čak je potpisalo tekst pod naslovom 'Notre-Dame u Parizu: Što je vatra poštedila, biskupija želi uništiti', koji je nakon objave planova u prosincu 2021. objavljen u konzervativnom Le Figarou. U britanskim novinama ovakva modernizacija nazvana je 'Woke Disneylandom'.

Prvobitni planovi imali su još modernističkih elemenata. Sam predsjednik Macron u počeku je 'gurao' ideju o suvremenom novom tornju, vrtu na krovu katedrale i druge detalje. No, već u srpnju 2020. od toga se odustalo i počela je historijski precizna obnova. Danas je na radovima angažirano oko tisuću radnika, ne samo u Parizu nego i drugdje u Francuskoj gdje se proizvode dijelovi koji će biti napravljeni od izvornih materijala kako bi crkvaš to više podsjećala na onu prije požara. Među radnicima su i brojni majstori klesari, drvodjelci, proizvođači žbuke i drugi restauratori. Radi se iznimno precizno, primjerice, samo za izgradnju tavana bit će upotrijebljeno tisuću stabala starih oko 150 godina.

Naravno, troškovi obnove bit će ogromni, procjenjuju se na više od 800 milijuna eura, ali sredstva neće biti problem, jer je neposredno nakon požara donacijama bogatih kompanija i pojedinaca u rasponu od Applea i Disneya do modnih carstava LVMH (Louis Vuitton i Christian Dior) i Kering (Saint Laurent i Gucci) prikupljeno skoro milijardu eura. S druge strane, država je kao nominalni vlasnik katedrale (tako propisuju francuski sekularni zakoni) dala za popravke oko dva milijuna eura.

Temeljitu preobrazbu trebao bi doživjeti i okoliš katedrale, koji će postati istinska ekološka oaza u skladu sa svim načelima današnjeg održivog urbanizma, o čemu smo već pisali.