Čak 89% Europljana smatra da žene imaju više afiniteta za bilo koju drugu djelatnost osim za znanost, a naročito iznenađuje činjenica što to uvjerenje u istoj mjeri dijele i žene i muškarci. Na takvu nepravednu poziciju žena u znanosti i društvu ukazalo je ovogodišnje istraživanje francuskog instituta OpinionWay koje je, za zakladu L'Oréal, na reprezentativnom uzorku od 5032 osobe, provedeno u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolsko
Stav da 'nedostatak sposobnosti' sprječava žene da postanu uspješne znanstvenice iskazalo je čak 67% Europljana, a kao ostale razloge navode i nedostatak samopouzdanja (25%), profesionalne mreže (21%), kompetitivnosti (19%) te ambicije (15%). Također, izuzetno je poražavajući podatak da je 1990. godine u cjelokupnoj istraživačkoj znanstvenoj zajednici bilo 26% žena, a da dvadeset godina kasnije, 2010. godine, taj postotak iznosi 29% odnosno pokazuje rast od tek 3%. Da je borba s predrasudama teška i dugotrajna, govori i podatak da u svijetu postoji tek 30% znanstvenica te kako je samo 3% Nobelovih nagrada za znanost od 1901. godine dodijeljeno ženama.
Da i same žene vode bitku sa duboko ukorijenjenim predrasudama, ali i stavom da su znanost, znanstvena istraživanja i otkrića prvenstveno muška domena, dokazuje i to što su i muški i ženski ispitanici za ponuđena znanstvena otkrića odabrali redom muškarce znanstvenike, iako su za mnoga zaslužne upravo žene znanstvenice. Također, kada ih se upitalo kako izgleda osoba koja se bavi znanstvenim radom, čak 54% ispitanika odgovorilo da je istraživač muška osoba. Nadalje, 60% ispitanika smatra da su muškarci prikladniji za posao vrhunskog znanstvenika, dok 69% smatra da su žene prikladnije za posao vezan za komunikacije i društveni sektor. Među njima, čak 51% žena smatra da su muškarci prikladniji za bavljenje znanošću, a njih 66% kako ženama nedostaje određenih vještina kako bi mogle raditi u znanosti. Tek malih 39% ispitanika smatra da su za posao vrhunske znanstvenice prikladnije žene, dok kao najznačajnije čimbenike koji sprječavaju žene da postanu vrhunske znanstvenice 49% ispitanika navodi kulturne čimbenike, 43% navodi muškarce, a 40% njih navodi nedovoljnu potporu vlastitog menadžmenta.
Navedeni su podaci dokaz da su žene, unatoč tome što je bavljenje znanošću danas dostupno i njima, u ovo područje ušle na mala vrata. Povijest svakako bilježi brojna dostignuća za koja ženama nisu priznate zasluge ili su ista od njih oduzeta, a rezultati ovoga istraživanja pokazuju kako se situacija izuzetno sporo mijenja te da rodna neravnopravnost u ovom području ima duboke korijene koje je potrebno sustavno mijenjati.
Važno je istaknuti kako, osim što pokazuju kako su predrasude prema ženama veoma 'uporne', rezultati provedenog istraživanja prikazuju i koliko je važno nastaviti sa snažnim osvještavanjem javnosti o ulozi, doprinosu i izvanrednim sposobnostima znanstvenica na nacionalnoj i svjetskoj razini. U toj se ulozi posebno ističe nacionalna stipendija L'Oreal-UNESCO 'Za žene u znanosti' koja zbog odgovornog zadatka da mijenja trenutnu društvenu zbilju u velikoj mjeri dobiva na snazi i značaju. Naime, hrvatske znanstvenice svojim istraživanjima i postignućima doprinose znanstvenim spoznajama u zemlji i svijetu, a kroz ovaj program stipendiranja osvještava se javnost o značaju njihova rada i veličini njihova doprinosa.
Upravo s ciljem da se dobiveni rezultati promijene, odnosno da dođe do zaokreta u percepciji i ulozi žena u znanosti, nacionalna stipendija L'Oreal-UNESCO 'Za žene u znanosti' promovira ono najbolje iz segmenata obrazovanja, kulture i znanosti te predstavlja puno više od tek financijske stipendije. Mijenjajući predodžbu o ulozi i doprinosu žena u znanosti i društvu u cijelosti, program predstavlja svojevrsnu afirmaciju hrvatske znanosti i znanstvenica na nacionalnoj, ali i svjetskoj razini.
Prijave za ovu prestižnu nagradu traju od 16. studenog do 17. prosinca 2015. godine, a svi detalji natječaja dostupni su na službenim stranicama Ministarstva kulture.
