Želite li utjecati na svoje zdravlje i životni vijek? Da, moguće je!
Kronične nezarazne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu i svakodnevno ugrožavaju živote milijunima ljudi. Čak 70 do 80 posto svih izdataka za zdravstvenu skrb odlazi upravo na njihovo liječenje.
Iako tradicionalno liječenje može biti učinkovito, ono ne rješava temeljni uzrok kronične bolesti jer on leži u kompleksnim odnosima čimbenika lošeg životnog stila.
Ususret Hrvatskom kongresu medicine životnog stila koji se na Medicinskom fakultetu u Splitu od 26. do 28. travnja održava u organizaciji Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, jedan od vodećih stručnjaka u ovom području dr. sc. Sebastijan Orlić otkriva alate kako sami sebi možemo produžiti životni vijek.
'Danas u literaturi poznajemo 12 obilježja starenja, od kojih je jedna neuobičajeno važna i utjecajna - kronična upala niskog stupnja. Razine upalnih procesa direktna su posljedica (ne)kvalitete životnog stila kojeg živimo, a znanstveno je dokazano da metaboličko zdravlje i kontrola upalnih procesa imaju svoja 4 glavna pokretača/parametra: redovna i ciljana tjelesna aktivnost, uključena i mišićna i metabolička (cardio) komponenta, individui prilagođena, energetski usklađena i nutrijentima bogata prehrana, optimalna arhitektura i trajanje sna te stress management', otkriva dr. sc. Sebastijan Orlić.
Genetika zasigurno ima svoju važnost, ali u većini ključnih parametara povezanih s dugovječnosti ne igra presudnu ulogu. Prateći generalne preporuke stručnih autoriteta i zatim isprobavanjem na sebi s ciljem otkrivanja te individualne, jedinstvene dobitne formule, uistinu možemo dramatično poboljšati kvalitetu svojih života i povećati svoje izglede za zdravu dugovječnost.
'Medicina i znanost dugovječnosti imaju za cilj pomaknuti fokus skrbi s liječenja nastale bolesti na prevenciju nastanka bolesti, pritom propagirajući zdravo starenje. Napredne svjetske klinike za dugovječnost ciljaju poboljšanje i kvalitete i produljenje trajanja života, koristeći multidisciplinarni pristup koji se temelji na intervencijama koje se odnose na životni stil, a sve kako bi se spriječilo da se određena bolest uopće pojavi. Danas dokazano znamo iz zdravstvenih istraživanja na ljudima da je prevencija nastanka bolesti najbolji prediktor zdrave dugovječnosti', zaključuje dr. sc. Sebastijan Orlić čiji su kontinuirani napori u podizanju svijesti o prevenciji kroničnih bolesti ovom stručnjaku donijeli brojna priznanja i nagrade u zdravstvenoj zajednici.
Kongres koji se održava u organizaciji Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, a u suradnji s Medicinskim fakultetom u Splitu i Kineziološkim fakultetom okupit će stručnjake iz područja medicine, kineziologije, nutricionizma i psihologije, koji će kroz predavanja i radionice pružiti najnovije znanstvene dokaze o važnosti pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, sna, upravljanja stresom i drugih aspekata zdravog načina života. Ovaj događaj stavit će naglasak i na suradnji između kliničara, istraživača, znanstvenika i edukatora kako bi se promovirale pozitivne promjene u ponašanju i pružila podrška pojedincima u očuvanju zdravlja.
Među istaknutim predavačima na kongresu su izv. prof. dr. sc. spec. epidemiolog Sanja Musić Milanović, britanski znanstvenik Fraser Birrell, akademik Bojan Jelaković, psihologinja prof. psih. Ana Čerenšek, znanstvenici; prof. dr. sc. Gordan Lauc, prof. dr. sc. Dragan Primorac dr. med, izv. prof. dr. sc. Ivana Kolčić te brojni drugi koji će svojim stručnim znanjem obogatiti najnovije spoznaje o medicini životnog stila.
Hrvatski kongres medicine životnog stila predstavlja važan korak u promicanju zdravog načina života i prevenciji kroničnih bolesti te odličnu platformu za razmjenu ideja i najbolje prakse u ovoj sve važnijoj grani medicine.