'KRVAVO SUNCE JAPANA'

Prosvjed protiv kitolova ispred japanskog veleposlanstva

Bionic
Reading

Zbog lova na kitove te napada na ekološki brod Ady Gill ekološke organizacije Sea Sheperd i Prijatelji životinja održat će prosvjed i performans ispred japanskog veleposlanstva u Zagrebu

Vizualno atraktivna akcija, tijekom koje će aktivistica Prijatelja životinja 'probodena harpunom' leći ispred veleposlanstva Japana za spas kitova i u znak potpore Sea Shepherdu, održat će se u četvrtak 21. siječnja u Ulici J. R. Boškovića 2 s početkom u 12 sati.

Sea Shepherd brodovima u vodama oko Antarktike redovito ometa japanski kitolov koji je na tom području zabranjen međunarodnim zakonima. Na uništenom Ady Gillu nalazilo se četvero Novozelanđana te po jedan Australac i Nizozemac, i pravo je čudo da nitko nije poginuo.

Aktivisti Greenpeacea i Sea Shepherda prošle su sezone nanijeli težak udarac japanskom kitolovu koji je umjesto planiranih 1.035 uspio pobiti 551 kita.
Japan se, naime, opravdava da kitove love u 'znanstvene svrhe', no kitovo meso završava na japanskim tržnicama.

U prošlom stoljeću ubijeno je dva milijuna kitova, i to okrutnim metodama koje uzrokuju sporo umiranje. Neke su vrste zbog pretjeranog izlova dovedene na rub opstanka, što je prisililo Međunarodnu komisiju za kitolov da 1986. zabrani komercijalni kitolov. Unatoč zabrani, zemlje kao što su Japan, Norveška i Island iskoristile su postojeće rupe u zakonu te nastavile izlov kitova. Istim metodama koje su se koristile u prošlim stoljećima svake godine ubije se 2.000 kitova.

Kitove ubijaju harpunima koji se nalaze u posebnim topovima na palubama brodova, a njihova je zadaća da prodru 30 centimetara u utrobu prije nego što eksplodiraju u samom tijelu. Na taj način harpun izaziva šok i velike ozljede utrobe. Iako je harpun snažno oružje, rijetko uzrokuje trenutačnu smrt kita. Novija istraživanja pokazala su da kitovi mogu umirati i do sat vremena nakon napada harpunom.

Nevladine organizacije okupljene u Whalewatchu već godinama djeluju unutar Međunarodne komisije za kitolov i provode kampanje kojima se pozivaju vlade zemalja na suradnju da bi svojim zalaganjem, dobrom voljom i članstvom stale na kraj toj nepotrebnoj praksi, naglašavajući pritom da ne postoji humana metoda ubijanja kitova.

Republika Hrvatska je 10. siječnja 2007. postala punopravnom članicom Međunarodne komisije za kitolov, podržavši tako zaštitu kitova.