Autori knjige 'Let Them Eat Dirt' B. Brett Finlay i Marie-Claire Arrieta tvrde kako pretjerano sterilni uvjeti boravka i prekomjerno korištenje antibiotika lišavaju djecu mikroba koji im, između ostalog, pomažu razviti i ojačati imunološki sustav.

Ubijajući štetne mikroorganizme (parazite) zapravo ubijamo i one koji su dobri za nas (simbionti). Kako smo postajali osvješteniji po pitanju čistoće, tako je generacija za generacijom izbrisala mikrobiološku strukturu koju smo nekad imali kao Homo sapiensi, a to je utjecalo na sve učestaliju pojavu takozvanih bolesti zapadnog društva kao što su astma, alergije, pretilost, dijabetes i slično.

Bakterije jačaju imunitet

Jedan je od glavnih zadataka bakterija jačanje imunološkog sustava. Svi se mi rađamo bez mikroba, no čim se rodimo, steknemo ih milijune. Naš imunološki sustav računa na njih kako bi nas očuvao u procesu odrastanja. U slučaju da nas neki od njih zaobiđu, naš imunološki sustav postaje nemaran i ne čini za organizam ono što bi zapravo trebao, a to je razlikovati prijatelja od neprijatelja. Držimo li djecu od samog početka podalje od mikroba, imunološki sustav neće odraditi svoju temeljnu funkciju, a to kasnije može rezultirati bolestima poput astme.

Manjak bakterija u djetinjstvu rezultat je gojaznosti u kasnijoj dobi

Druga važnost mikroba njihova je ključna uloga koju imaju na proces skladištenja i potrošnje masti u organizmu, stoga ne čudi činjenica kako u svijetu raste broj ljudi koji imaju probleme s povećanom tjelesnom težinom ili kardiovaskularnim oboljenjima.

Ono što zabrinjava autore ove knjige je eksploatacija sve čistijih naraštaja. Svaka generacija ima sve manje mikroba, a to znači da su mikrobi koje su stekli naši djedovi i bake zapravo ugrožene vrste koje mi više nikada nećemo steći.

Znanstvenici su proveli godine i godine istražujući mikroorganizme koji uzrokuju oboljenja zbog čega smo ih se nepravedno bojali. S godinama su znanstvenici došli do zaključka kako su mikrobi unutar i izvan organizma važni za očuvanje zdravlja, a posebno u djetinjstvu.

Stvaraju otpornost na bolesti

Suvremeni način života i drugačije životne navike učinili su djecu izoliranijom od utjecaja mikroba nego što je to ranije bio slučaj. Djeca u današnje vrijeme provode u pola manje vremena na zraku nego što su provodila prije 20 godina, a jedno je istraživanje pokazalo kako djeca koja su odrasla na farmi imaju manje šanse da će oboljeti od alergija ili astme, no razlog nije to što na farmama ima više bakterija, nego njihova veća biološka raznolikost.

To ne znači da trebate novorođenče politi kantom zemlje po glavi već promijeniti neke navike koje će djeci pomoći da steknu što više mikroba, ojačaju imunitet i obrane organizam od potencijalnih oboljenja.

Ne držite djecu u sterilnom okruženju

Umjesto što sterilizirate svaku prostoriju u stanu, perete djeci ruke antibakterijskim maramicama, ne date im da stavljaju ruke u usta ili se igraju u pijesku, doktorica Maya Shetreat-Klein, autorica knjige (Healthy Food, Healthy Gut, Happy Child) preporučuje da djeca provode što više vremena u prirodi, okružena mikrobima iz zemlje te jedu hranu iz domaćeg uzgoja.

Stručnjaci ističu važnost suočavanja djece sa što je moguće više mikroorganizama koje pronalazimo u prljavštini, odnosno u prirodi, a koje nećemo pronaći u čistim prostorijama svog doma. Fascinantna je činjenica da se u jednoj žlici zemlje nalazi jednaka količina mikroba koliko je ljudi na planetu, a svi oni značajni su za otpornost organizma koju gradimo u djetinjstvu.

Finlay i Arrieta tvrde kako ih je na pisanje knjige potaknulo sveprisutno neznanje roditelja i more krivih informacija koje kolaju kada su bakterije u pitanju. Mnogi roditelji često si postavljaju pitanja poput – trebaju li sterilizirati dječje bočice i koji sapun za djecu koristiti.

Djetetu neće biti ništa poliže li ga pas po licu

Vraćamo se na početak teksta kako bismo jednom za sva vremena potvrdili priče djedova i baka koji su cijelo vrijeme govorili istinu. Djeci neće biti ništa ako ih pas poliže po licu, dapače, psi idu na zemlju i unose u kuću mikrobe koji će djeci pomoći steći otpornost. Jednako tako neće im biti ništa ako se valjaju u blatu ili pojedu li hranu s poda.

Budite umjereni po pitanju čišćenja i nemojte dozvoliti da djeca odrastaju u sterilnim uvjetima, ne pretjerujte s antibakterijskim sredstvima za ruke koja će uništiti utjecaj mikroba te im omogućite što je moguće više igranja u prirodi. Hrana bogata vlaknima, orašasti plodovi, mahunarke i povrće odlična su hrana za djecu, bogata mikrobima koji se otpuštaju u debelom crijevu, a pomoći će i svakodnevno konzumiranje fermentirane hrane poput jogurta, kefira i kiselog kupusa.

Oprezno s antibioticima

Također, pazite s antibioticima. Istina je da čine čuda za bakterijske infekcije i u mnogim situacijama spašavaju živote, no nisu bezopasni kao što mnogi misle. Antibiotici podjednako ubijaju štetne i dobre bakterije u tijelu što često može prouzročiti već spomenute bolesti kao što su astma, alergije, gojaznost i mnoge druge, a učestala primjena antibiotika stvara otpornost mikroba. Stoga ih je potrebno koristiti umjereno i samo prilikom ozbiljnijih bakterijskih infekcija.