Jesu li bolje kreme s mineralnim ili kemijskim filterima?

Kada je riječ o odabiru kreme s mineralnim ili kemijskim filterima, oni s kemijskim apsorbiraju UV zračenje te ga pretvaraju u energiju, upijaju se u kožu, što je pogodno za alergijsku reakciju. S druge strane mineralni, odnosno fizikalni i neorganski filteri, zadržavaju se na površini kože. Te kreme puno se teže razmazuju i ostavljaju bijeli trag na koži. Osim toga, stručnjaci tvrde kako, zbog toga što štite neposredno nakon nanošenja, osobito su pogodni za djecu, a i traju duže kada su izloženi direktnom djelovanju sunčevih zraka.

Na što treba obratiti pažnju kod kupovine krema za sunčanje?

Mnogi proizvođači u svoje kreme dodaju, primjerice, vitamin A, protiv starenja kože, no upravo taj vitamin u kombinaciji sa snažnim sunčevim zračenjem može biti itekako štetan za kožu. Snažne alergijske reakcije mogu se dobiti i zbog oxybenzona i octinoxata, koji se mogu naći među sastojcima. Potrebno je birati proizvode koji označavaju točan stupanj zaštite od UVA zraka, ali i da nose oznake PPD (Persistent Pigment Darkening) ili IPD (Immediate Pigment Darkening). Stručnjaci tvrde da što je ta brojka veća, i zaštita je pouzdanija. Ako na kremi piše sunblock, znači da sadrži mineralne zaštitne faktore te štiti kožu tako što odbija i raspršuje UV zrake, zbog svojih sastojaka – titanij dioksida, cink oksida ili željezo oksida, a prepoznat ćete ih i po tome što se teško razmazuju i ostavljaju trag na koži. S druge strane, ako piše sunscreen, kreme sadrže kemijski zaštitni faktor, što znači da apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju.

ISTINA ILI LAŽ: Kada se postigne brončana put, kremu za sunčanje više nije potrebno nanositi

LAŽ 'Tamnjenje kože doslovce je odgovor vašeg tijela na oštećenja prilikom izlaganja UV zrakama', mišljenje je to stručnjaka. Naime, kada je vaša koža izložena UV zrakama, ona proizvodi puno više melanina, odnosno pigmenta koji boja vašu kožu, pa dobijete preplanulu put. Kremu sa zaštitnim faktorom morate i dalje nanositi, jer brončana boja ne znači da ste sada sigurni na suncu. Iako brončani ten pruža tzv. određenu zaštitu, za kožu su i dalje itekako štetne agresivne sunčeve zrake, a štetne posljedice biti će vidljive kasnije, jer koža će brže stariti i biti sklonija staračkim pjegama.   

ISTINA ILI LAŽ: Sve iznad SPF15 je uzaludno bacanje novca

LAŽ Prilikom izbora kreme jako je bitno obratiti pažnju na omjer između UVA i UVB zaštitnog faktora, koji mora biti 2:1. SPF oznaka, odnosno Sun Protection Factor, govori koliko zaštite od sunca nam određeno sredstvo osigurava, odnosno koliko dugo možete ostati na suncu bez opasnosti od opeklina. Ono što mnogi ne shvaćaju je da, primjerice, SPF30 ne pruža duplo veću zaštitu od faktora 15, već to govori da SPF15 blokira 93 posto UVB zraka, faktor 30 blokira 97%, a SPF50 čak 98% UVB zraka. No, niti jedan zaštitni faktor neće pružiti 100 postotnu zaštitu od UV zračenja. Kremu bi trebalo iznova nanositi svaka dva sata, budući da i znojenjem odlazi zaštita.

ISTINA ILI LAŽ: Kremu ne trebam nanositi ako na plažu idem rano ujutro ili predvečer

LAŽ: Stručnjaci smatraju kako je puno važnije pravilno zaštititi kožu od sunca, jer su mnogobrojne studije pokazale kako većina osoba na svoju kožu nanese tek 25 do 50 posto potrebne količine preparata, jer tako žele izbjeći efekt 'sjaja i masnoće'. No, sa svime time djelotvornost preparata postaje upitna, osobito je se ljudi ne pridržavaju ni onoga da se s kremom za sunčanje treba namazati 15 minuta prije izlaska iz kuće, a ne tek kada se, primjerice, stigne na plažu. To što se suncu izlažete rano ujutro ili predvečer ne znači da ne morate nanositi kreme sa zaštitnim faktorom, kao i to da one nisu potrebne ako ne idete na plažu, ali primjerice šetate po gradu i slično. Sunce vas neće zaobići ni u tom trenutku. Isto je kao da mislite da za oblačnog dana ne možete izgorjeti – oblaci blokiraju samo infracrvene zrake, ali ne i one UV.