Prema izvještaju Europske komisije, predvodnici zdrava načina života žive u Danskoj, Švedskoj, Irskoj, Španjolskoj i najbližoj nam Sloveniji, ali i Hrvati su počeli shvaćati koliko je važno kretanje i zdraviji način života
Da su Hrvati osvijestili važnost redovne tjelesne aktivnosti, govori studija Europske komisije 'Sport i tjelesna aktivnost' objavljena u ožujku 2014. godine.
Prema rezultatima studije, čak 35 posto Hrvata redovno se bavi sportom ili nekom fizičkom aktivnošću. Od toga je devet posto njih aktivno pet ili više puta tjedno, 11 posto vježba tri do četiri puta tjedno, a 15 posto vježba jednom do dva puta tjedno.
Usto, pretpostavlja se da je danas broj fizički aktivnih pojedinaca u Hrvatskoj koji redovno vježbaju bitno veći u odnosu na kraj 2013., kada je ova studija i provedena. Naime, u posljednjih nekoliko godina osjeti se trend povećanja redovne tjelesne aktivnosti te pravilne i uravnotežene prehrane kojem se priklanjaju sve dobne skupine budući da su ljudi postali svjesniji toga koliko je to važno za njihovo zdravlje i kvalitetu života.
Nasipi, jezera, obale rijeka i zelene gradske oaze diljem Hrvatske danas su nerijetko mjesta prepuna biciklista i trkača koji redovno treniraju i u najhladnijem dijelu godine. S toplijim vremenom broj ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću drastično raste, a već je dobro znani trend prenapučenih sportskih centara pojavom prvih zraka sunca i nagovještaja ljeta.
Važnost proteina
Fizički aktivni pojedinci okreću se i uravnoteženoj prehrani bogatoj proteinima s obzirom na to da proteini utječu na održavanje i jačanje mišićne mase. No nutricionisti ističu kako je prehrana bogata proteinima potrebna svim dobnim skupinama, bez obzira na razinu fizičke aktivnosti, naravno u prilagođenim količinama.
Uz zastupljenost proteina u svakodnevnoj prehrani s 20 do 30 posto, stručnjaci preporučuju unos 30 do 35 posto masti te do 40 posto ugljikohidrata. Takav režim prehrane podmiruje potrebe organizma za glavnim nutrijentima te ostavlja organizmu dovoljno energije za bavljenje redovnom fizičkom aktivnošću. Iako se individualne potrebe za unosom proteina razlikuju, EFSA (European Food Safety Agency) kao opću smjernicu definira preporučen unos 0,83 g proteina/kg tjelesne mase.
Napredne nutricionističke smjernice danas definiraju preporučen unos gram proteina/kg tjelesne mase kod redukcijskih dijeta, održavanja mišićne mase te uopće kod pravilne i uravnotežene prehrane.
Pojednostavljeno, žena težine 60 kilograma dnevno pravilnom i uravnoteženom prehranom treba unijeti 60 grama proteina. Ako redovno vježba dva do tri puta tjedno, dnevna potreba za proteinima raste na 90 grama proteina odnosno 1,5 gram proteina/kg tjelesne mase. Za onih 20 posto građana koji su se u izvještaju Europske komisije našli u grupi rekreativaca koji vježbaju najmanje tri puta tjedno preporučeni unos proteina raste na dva grama na kilogram tjelesne mase.