Točni zapisi kada se prvi sladoled pojavio ne postoje, no pretpostavka je da su se neki njegovi oblici počeli pripremati još u 2. st. pr.n.e. Poznato je da je Aleksandar Veliki uživao u ledu koji je bio začinjen medom i sokom voća, a smatra se da je i rimski car August uživao u njegovim čarima te je u ljetnim mjesecima slao vojnike da mu donesu snijeg s obližnje planine koji su morali oplemeniti svježim voćem ili voćnim sokovima
U 19. st. sladoled postaje poslastica u kojoj može uživati isključivo visoki društveni sloj, no razvoj tehnologije i novih tehnoloških procesa rezultira većom proizvodnjom sladoleda i njegovom dostupnošću preostalom stanovništvu.
Od čega se sastoji sladoled
Što je sladoled po sastavu? Na to pitanje treba odgovoriti s dvije strane, jedna je industrijska priprema sladoleda koja se nažalost sve više odmiče od 'originalnih namirnica' i koristi arome kao njihove zamjene, a druga je priprema 'prirodnih' sladoleda, odnosno sladoleda napravljenih od namirnica poput voća, mlijeka, masnoća...
Nažalost, u mnogim slastičarnicama i kupovnim sladoledima umjesto voća naći ćemo npr. aromu jagode ili pak aromu čokolade. Žalosno je što se danas mora isticati da neki sladoled sadrži 50 % voća i slično, što bi zapravo bilo normalno, a sladoled bez 'namirnica – hrane' trebao bi biti rijetkost.
Ipak, istina je takva i treba pažljivo čitati deklaracije kako u trgovinama, tako i u slastičarnama. Osobno imam nekoliko omiljenih mjesta, s određenim sladoledima na koje volim otići i liznuti tu ledenu slasticu. Dakle, može se naći, ali treba dobro potražiti!
U industrijskim sladoledima svaki sastojak odgovoran je za određeno svojstvo. Tako npr. mliječna mast osigurava bogati kremasti okus sladoleda i doprinosi pozitivnim karakteristikama koje se osjećaju kada se sladoled topi, zaslađivači se zaslužni za slatki okus sladoleda, stabilizatori daju viskoznost i kontroliraju kristalizaciju sladoleda...
Naravno da su ta sva svojstva važna, ipak prvo bi trebalo voditi računa o hranjivosti i nutritivnoj kvaliteti pa tek onda zadovoljavati sve organoleptičke karakteristike (koje također smatram jako bitnima za potpuni ugođaj jedenja sladoleda).
Zašto sladoled treba jesti samo ljeti
Zanimljivo je da bi se, prema ayurvedi, sladoled trebao jesti samo ljeti i to tijekom dana, kada je vruće i ne pada kiša. Sladoled usporava probavu, hladi tijelo, i ako je mliječni, može utjecati na nakupljanje sluzi, a kod osjetljivih osoba na probleme s dišnim putevima, posebno sinusima. Velika količina sluzi u probavnom traktu može biti izvrstan medij za rast nepoželjnih mikroorganizama. Sladoled ako je napravljen od mlijeka, ne bi trebao sadržavati voće. Tako kada savjetujem svoje klijente – obožavatelje sladoleda, uz mliječni sladoled biram orašaste plodove, kako prah i sl. Ako je baza voće, preporučuje se koristiti mlijeko riže ili neko drugo biljno mlijeko.
U ljetnim mjesecima sladoled će postati omiljena namirnica za rashlađivanje. Osim gotovih sladoleda mi vam donosimo recept kako biste mogli sladoled pripremiti sami kod kuće i u njemu uživati kada god zaželite (preporučujem tijekom dana za vrijeme ljetnih vrućina kako biste ga mogli pravilno razgraditi).
Sladoled od limuna i kokosa
Potrebni sastojci:
¾ šalice iscijeđenog soka limuna
3 žlice naribane korice limuna (kod biranja kore agruma potrebno je imati voće iz organskog uzgoja)
4 žlice kokosova brašna
3 šalice zobenog vrhnja
4 žlice ječmenog slada
3 žlice mljevenih suncokretovih sjemenki preprženih bez ulja
Priprema
Izmiješajte zobeno vrhnje, ječmeni slad, limunovu koricu i kokos te stavite da se lagano zagrijava sve dok se sastojci ne pomiješaju.
Maknite s vatre i ostavite smjesu da odstoji oko 10-ak min.
Na tavi bez ulja prepržite suncokretove sjemenke i sameljite ih. U smjesu dodajte iscijeđeni sok limuna i sjemenke suncokreta te smjesu rastočite u male plastične posudice (poput onih od jogurta ili manje) te u njih zabodite drvene štapiće i stavite da se zamrzne.
