U povijesti je bilo svakakvih crnih dana u tjednu, uglavnom vezanih uz financijska tržišta i burzovna kretanja, a sam 'Crni petak' seže još u daleku 1869. godinu i smatra se jednim od najranijih padova na burzi u SAD-u. Potaknuo ga je krug burzovnih špekulanata koji se malo zaigrao sa zlatnim polugama, a kad su svoju neutaživu glad za profitom pokušali utažiti uključivanjem američkog predsjednika Ulyssesa S. Granta u igru, umjesto ograničavanja dostupnosti ovog plemenitog metala, što bi bio predsjednikov pozitivan mig, dobili su rasprodaju zlata iz državne riznice. Time je pala i cijena zlata, urušavajući njegovo tržište i uzrokujući pad cijena dionica, zavivši mnoge investitore u crno, pa je i taj petak, 24. rujna 1869. godine u svijetu financija zapamćen kao 'Crni petak'.

No, sam događaj, osim imena i činjenice da se sve vrti oko novca, zapravo nema nikakve veze s Crnim petkom kakvog danas znamo.

Jedna od vjerojatnijih priča o porijeklu naziva Crni petak vezana je za knjigovodstvenu praksu označavanja dobiti crnom, a gubitka crvenom bojom. Tako bi, vjeruju poklonici ove teorije, maloprodajne tvrtke na Crni petak, i nekoliko dana nakon njega, trebale ostvariti toliku prodaju da u crnom ili plusu ostanu do kraja godine. Međutim, iako se kupci lijepe na Crni petak, kupuju uglavnom samo robu na sniženju, koja trgovinama ne donosi veliku dobit pa bilanca na kraju godine nerijetko opet pocrveni.

Najvjerojatnijom zvuči ideja po kojoj naziv Crni petak zapravo ne dolazi ni iz knjigovodstvenih, ni iz burzovnih krugova, nego od poslom pretrpanih policajaca iz Philadelphije. Naime, ovaj grad je četvrte subote u studenom bio domaćinom utakmice američkog nogometa između vojske i mornarice, a kako su tog vikenda rijeke ljudi u grad pristizale i mamljenje popustima maloprodajnih trgovina, praksom koja će tek kasnije biti poznata kao Crni petak, tako su philadelphijski policajci zbog održavanja reda i smanjivanja prometnih gužvi morali odrađivati 12-satne smjene bez prava na slobodan dan.

S vremenom su policajci taj iznimno naporan dan počeli nazivati Crnim petkom, a kako mu je rasla popularnost, pojam se proširio i na prodavače, kojima nije bilo nimalo lakše gledati duge redove i sveopći kaos s kojim su se morali nositi toga dana.

Nekoliko je desetljeća Crni petak bila interna šala u Philadelphiji, iako se već i tada pojam proširio na nekoliko obližnjih gradova, ali američku naciju je Crni petak obuzeo sredinom 1990-ih, kad se počeo pojavljivati u tiskanim i televizijskim reklamnim kampanjama širom zemlje.

Nezaustavljivo se od tada proširio zemaljskom kuglom, a najinteresantnije od svega je da cijeli svijet u prazniku kupovine zapravo uživa zbog jednog američkog praznika – Dana zahvalnosti.

Ovaj praznik nije fiksno vezan uz određeni datum, već ga Amerikanci slave svakog četvrtog četvrtka u studenom. Kako mnogi poslodavci svoje zaposlenike nakon Dana zahvalnosti nagrade i slobodnim petkom, maloprodajne trgovine prepoznale su u tom produženom vikendu odličnu priliku za započeti sezonu blagdanske kupovine, a horde kupaca mamljene su promocijom velikih rasprodaja.

Zov popusta mnogima je nadjačala i miris pečene purice, pa su u lov na artikle po sniženim cijenama kretali već četvrtkom, kampirajući ispred trgovina. Nekima se to propuštanje pečene purice doista i isplati, jer na sniženjima se ponekad nađu i nove kolekcije, novi gadgeti i drugi predmeti želja, koji vrlo brzo nestanu s polica No, iza onih velikih i primamljivih brojki s kojim se označavaju popusti, uglavnom se kriju stari modeli, stare kolekcije, stari uređaji ili jednostavnije rečeno zalihe kojih se treba riješiti da bi se na policama napravilo mjesta za nove proizvode.