Ne postoji poglavlje ljudskog života koje privlači više znatiželje i divljenja od trudnoće. Od trenutka kada žena objavi da je trudna, izložena je svim vrstama spekulacija, poslovica, teorija i bapskih priča o bebama i porodu, piše DailyMail.

Znači li visoki trbuh da nosite dečka i mogu li jutarnje mučnine biti znak zdrave trudnoće? U knjizi koju je napisala tijekom svoje trudnoće, novinarka Jena Pincott istražila je najnovije medicinske teze o trudnoći.

1. Forma vašeg trbuha ne može otkriti spol djeteta
Stara izreka kaže da će žena s visokim, širokim trbuhom roditi dječaka, dok žena s niskim trbuhom nosi djevojčicu. Ipak, vaše grudi puno preciznije prognoziraju djetetov spol. Žene koje nose djevojčice razvit će veće grudi tijekom trudnoće nego žene koje nose dječake (njihovo se poprsje povećava u prosjeku za osam centimetara u usporedbi s 6,3 centimetra kod žena koje nose dečke). Naime, muški fetusi proizvode više testosterona i crpe više energije od svojih majki kako bi narasli veći, a to usporava rast majčinih prsa.

2. Da, jutarnje mučnine su dobra stvar
Jedan od paradoksa trudnoće je da nam je često nezdrava hrana neodoljiva, a zdrava izaziva mučninu. Ništa od toga nema smisla sve dok ne shvatimo kako lijepe i zdrave namirnice napadaju fetus. Meso može nositi bakterije i viruse, sir njeguje bakterije i gljivice, zeleno povrće može imati bakterije. A to su sve skupine namirnica koje najčešće izazivaju mučninu kod trudnica: gotovo jedna od tri ih ne može probaviti. Ako imate zreo i odgovarajući imunološki sustav, možete tolerirati male količine toksina, no beba u trbuhu zaštitni mehanizam još nije razvila pa se ne može sama štititi.

Najbolji način na koji evolucija može braniti embrij je da ograniči majčinu izloženost toksinima izazivajući mučnine, povraćanje, odbojnost prema hrani i mirisima. Ovo teorija o zaštiti embrija najpopularnije je objašnjenje zašto čak 75 posto trudnica pati od mučnina i povraća u prvom tromjesečju. Japan, čija se kuhinja bazira na sirovim plodovima mora koji spadaju u grupu namirnica s najviše potencijalnih toksina, bilježi najvišu stopu jutarnjih mučnina na svijetu.

3. Ali jutarnje mučnine čine bebu ovisnom o soli
Poznato je da se ukusi bebe formiraju u maternici. No, kada je riječ o soli, jedna studija sugerira kako to ima manje veze s onim što majke konzumiraju, a više s onim što ona ne može zadržati. Trudnice povraćanjem gube puno tekućine i minerala koji trajno programiraju njihove fetuse da nadoknađuju sol.

4. Muškarci s braćom najčešće imaju sinove
Jedna studija tvrdi kako će muškarci s više braće vjerojatnije imati sina, a muškarci s više sestara vjerojatnije će imati kćeri. Bebin spol odlučuje par kromosoma, jedan od svakog roditelja. S jajnom stanicom žena uvijek daje djetetu jedan kromosom X, a muškarac spremijem određuje spol djeteta dajući ili još jedan kromosom X ili kromosom Y koji čini dječaka.

5. Zašto trudovi počinju u ranim jutarnjim satima?
Mnoge studije pokazuju da trudovi najčešće kreću između ponoći i četiri sata. Noću su na vrhuncu hormoni estriol i oksitocin koji kod trudnica utječu na kontrakcije i rastezanje maternice. Evolucijski psiholozi sugeriraju da je razlog što trudovi najčešće počinju noću u tome što smo tada najsigurniji, najmirniji i najmanje rastreseni.  Naši su daleki preci valjda otkrili da je porod noću najsigurniji jer drugi članovi njihovih plemena ne prikupljaju hranu te im mogu pomoći pri porodu.

6. Zašto trebate biti uz svoju bebu prvi sat nakon poroda?
U mnogim suvremenim bolnicama, novorođenčad se izolira od svojih majki odmah nakon rođenja kako bi ih oprali, vagali i odjenuli. No mnoge studije pokazuju da je taj sat kritičan za bebino zdravlje, emocionalni razvoj i povezivanje s majkom. Samo nekoliko minuta nakon rođenja, bebe imaju jako osjetljiv njuh pa novorođenčad postaje bliska s osobama koje su prve namirisale. Ona su programirana da prepoznaju i vole svoje majke i ostale koji o njima vode brigu. Naravno, dojmovi idu u oba smjera. Kao novorođenčad uhvati usnama dojku, aktivira hormone oksitocin i prolaktin, koji proizvode mlijeko.

Provedete li taj zlatni sat u intimnom zagrljaju sa svojim novorođenčetom, imat ćete osam puta veću vjerojatnost da ćete dojiti spontano nego majke koje nisu provele prvi sat s djetetom. Jedan je ruski eksperiment utvrdio kako su majke koje su odmah privile dijete na kožu imale jaču vezu sa svojim djetetom godinu dana nakon rođenja, za razliku od onih koji su bili odvojeni.

7. Ljubiteljice čokolade imaju slađe bebe
Ženama ne treba izgovor da jedu čokoladu, ali prema jednoj finskoj studiji, čokolada je dobra za fetus. Bebe majki koje su jele čokoladu svakog dana tijekom trudnoće opisane su kao manje uplašene i frustrirane. Čokolada potiče endorfine u mozgu pa trudnica proizvodi manje hormona stresa koji mogu utjecati na temperament vašeg nerođenog djeteta.

8. Svi su muškarci od rođenja mamini sinovi
Parovi vole nagađati na koga njihova djeca više sliče. Kada je riječ o sinovima, biologija podržava tu tezu budući da dečki nasljeđuju proporcionalno više majčinih gena nego gena svog oca. Djevojčice imaju dva kromosoma X - jedan od mame i jedan od tate, dok sinovi dobivaju kromosom X od mame i kromosom Y od oca. Kromosom X ima nekoliko puta više gena od kromosoma Y i fizički je puno veći.

Kći dobiva prilično ravnomjernu distribuciju roditeljskih gena, dok će žena koja ima sina biti malo više genetski povezana s njim nego sa svojim kćerima. Ova raspodjela kromosoma također objašnjava zašto dečki češće pate od nekih zdravstvenih stanja nego djevojčice. Kromosom X vezan je uz neke mentalne bolesti, hemofiliju, daltonizam i oblike mišićne distrofije.

9. Da, boja bebinih očiju se mijenja
Mnogi su djeca rođena plavooka, no mali će postotak imati tu boju očiju. Razlog je razina melanina, pigmenta u šarenici oka, koja je niska kod rođenja. Beba s malo melanina imat će plave ili tamnosive oči. Novorođenče s visokom razinom melanina imat će crne ili smeđe oči. Bebe proizvode veće količine melanina kroz prvu godinu života, a oko prvog rođendana boja očiju se stabilizira. Geni koji određuju količinu i vrstu melanina određuju bebinu konačnu boju očiju.

10. Tepanje je stvar evolucije
Većina će se žena nakon poroda bebi obraćati tepanjem. Iako svima ostalima to može zvučati besmisleno, postoji objašnjenje: djeca izložena takvom govoru jezik uče brže, lakše i razvijaju širi vokabular, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Child Language.
Dugo izgovarane i sporo oblikovne riječi pomažu im prihvatiti vokale i shvatiti gdje završava jedna riječ, a počinje druga. Svugdje na planetu ljudi govore bebama u pijevnoj intonaciji, čak i u kulturama koje ne poznaju Sesame Street, što sugerira da je tepanje djelomično instinktivno.

11. Nije nimalo boljelo!
Možda je najčešći paradoks da žene brzo zaboravljaju koliko je porod bio težak. No to nije uvijek slučaj. U jednoj studiji majke su trebale opisati razinu bola pri porodu, nakon poroda i pet godina nakon sretnog događaja. Blaženu amneziju imala je gotovo polovica anketiranih majki, trećina se sjećala poroda i ocijenila razinu boli kao i prije pet godina, dok ih je oko 15 posto to pamtilo kao bolnije iskustvo.

12. Zašto mislimo da je naša beba savršena?
Ima li išta ljepše od osmijeha novorođenčeta? Nema, no objašnjenje je dokazano u studiji objavljenoj u časopisu Pediatrics u kojoj je skeniran mozak novih majki dok su gledale fotografije nepoznatog djeteta, djeteta prijateljice i svoje bebe. Utvrdili su da slatka bebina lica prizivaju neku vrstu aktivnosti u mozgu majke, ali samo pogled na vlastitu nasmijanu bebu aktivira centre u mozgu koji su povezani s prihvaćanjem.

Ništa više ne daje osjećaj nagrade većini majki od osmijeha njezinog djeteta. Studija je također otkrila da ne vidimo nedostatke vlastiti bebe. Pogled na nasmijano lice naše bebe može isključiti područja mozga povezana sa socijalnim prosuđivanjem, negativnim emocijama i kritičkim razmišljanjem. To daje odgovor zašto 73 posto majki (i 66 posto očeva) ocjenjuje svoje dijete ocjenom 'odličan' u prva tri mjeseca, iako dijete plače pola tog vremena.

13. Istina o trudnim očevima
Većina očeva koji očekuju bebu ima barem jedan simptom svoje partnerice: promjene raspoloženja, mučnine, umor, apetit, odbojnost prema određenim mirisima i debljanje. Moderna znanost to povezuje s prolaktinom, hormonom povezanim s trudnoćom. Prolaktin se nalazi kod oba spola, ali njegova razina raste kod žene u trudnoći, zbog čega se usporava metabolizam, što rezultira debljanjem, izoštravanjem osjetila i poticanjem vezivanja. Kanadski su psiholozi u jednoj studiji dokazali da razina prolaktina raste i kod očeva koji očekuju dijete. U studiji objavljenoj u časopisu Evolution and Human Behaviour utvrdili su da mnogi očevi imaju koncentraciju prolaktina koja zrcali rast tog hormona kod njihovih partnerica u kasnoj trudnoći.