Desetak tisuća godina civilizacije prilično nas je udaljilo od dlakavih pećinskih ljudi koji čuče oko vatre, no jedna je stvar ostala ista – još mnogi nismo ljubitelji zime. Naša je normalna tjelesna temperatura u susjedstvu 37 Celzijevih stupnjeva pa kad ta brojka počne padati, organizam nam odmah prijeđe u defenzivu
Mišići
Čim izađete iz toplog prostora, mišići vam javljaju kolika je temperatura. Ako ste se cijeli stisnuli i ne hodate baš s elanom, to je prilično dobar znak da vam je hladno i da tijelo to nije očekivalo.
Pokušajte se prije izlaska malo razgibati i nemojte žuriti jednom kad izađete.
Krv
Naša tijela znaju što je važno pa će na hladnoći sva krv pojuriti u unutarnje organe. To znači, manje cirkulacije u ekstremitetima poput prstiju, nosa, ušiju i udova.
Preporučujemo vam (i to toplo) – zaštite glavu i ruke – no najpametnije je odjenuti više slojeva na sebe kako biste što duže zadržali toplinu u torzu.
Srce
Kao što smo spomenuli, kad zahladi, krv je ta koja nam održava tjelesnu temperaturu. S obzirom na to da se organizam prvenstveno brine za unutarnje organe, hodanje je napor za organizam jer također traži krv pa srce mora raditi brže nego inače.
Brži rad srca sa sobom nosi i viši krvni tlak pa se dobro zagrijte, toplo odjenite i bez žurbe uputite kamo god da ste krenuli.
Disanje
Hladan suhi zrak koji udišemo smanjuje toplinu i vlažnost naših dišnih putova. To može uzrokovati teže disanje, a kod astmatičara čak i napadaj.
Što normalnije dišete, to ćete manje problema imati. Nemojte žuriti i nemojte se naprezati.
Nos
Nos služi kao mali grijač i ovlaživač zraka koji ide prema plućima. Kad udišemo hladan suhi zrak, nos nam često malo pretjera sa svojim dužnostima, pa je za tren mokar.
Ukratko, nemojte zaboraviti ponijeti maramicu kad idete van.
Toalet
Kao što smo spomenuli, organizam na hladnoći koristi više krvi. No osim krvi, i voda putuje prema centru naše mase. Zbog toga se događa da nam organizam pogrešno misli kako imamo previše vode pa nas tjera da obavimo malu nuždu.
Iako možda ne djeluje tako, kad nam je hladno, trošimo više vode pa je pametno voditi računa da pijemo dovoljno tekućine.
Drhtanje
Ako gubite više topline nego što je stvarate, prva stvar koja će se dogoditi je da se naježite. Tijelo podiže dlačice kako bi smanjio gubitak topline. Problem je što ljudi više nisu prekriveni krznom, pa ubrzo možete očekivati kako ćete početi drhtati. Drhtanje je nekontrolirano stiskanje i opuštanje mišića kako bi se stvorila toplina. Ako dršćete, vrijeme je da se sklonite na neko toplo mjesto.
Vježbanje
Vježbanje tijekom hladnih dana ima dvostruki učinak – zbog nedostatka vlage, nije toliko iscrpljujuće, a istovremeno zbog niske temperature stvaramo više endorfina koji nam daju polet.
Drugim riječima, vježbanje po hladnoći smanjit će pospanost i sivilo kratkih dana.