Jedi špinat i bit ćeš zdrav i jak kao Popaj

Špinat je zdravo povrće, ali ni u kom slučaju nije na vrhu ljestvice. Ovu zabludu možemo djelomično zahvaliti slavnom crtanom mornaru, a djelomično izgledu špinata jer se vjeruje da nešto što ima tako lijepu zelenu boju mora sadržavati i jako puno vitamina. Kupus, primjerice, nema tako atraktivan izgled, a ima puno više vitamina od špinata.

Način uzgoja zaista utječe na količinu vitamina. Tlo na kojem se godinama uzgaja ista kultura iscrpljeno je. Također, što biljka duže raste i što je dulje izložena suncu, to je veća šansa da će se u njoj sintetizirati puno vrijednih vitamina. Slično je i sa životinjama koje se brzo tove, u skučenom prostoru i bez prirodnog svjetla. Zato nije teško zaključiti da je najvrednija hrana često samonikla (divlja) ili uzgojena na tradicionalne, prirodne načine. Sve ovo ljude, nažalost, navodi na krivi zaključak da nije bitno koliko voća i povrća konzumiramo kad ono ionako ne vrijedi kao prije. Ali to samo znači da sad trebamo još više voća i povrća (koje uglavnom nije jako kalorično, pa nema velike opasnosti od debljanja). Treba se truditi svakodnevno uzimati lokalno i sezonsko voće i povrće, u što više različitih boja. To je financijski povoljnije, a i vitamini iz 'normalne' hrane 'upakirani' su u svoje prirodne komplekse, pa se tako najbolje apsorbiraju. Vitamini u farmaceutskim pripravcima izolirani su i stoga nikad ne mogu u potpunosti zamijeniti zdravu i potpunu prehranu – službeno ime im i jest 'dodaci prehrani', a ne zamjena za prehranu.

Prirodni vitaminski pripravci višestruko su kvalitetniji od sintetskih

Ovo je potpuno krivo jer, kako je rečeno gore, uravnotežena prehrana najbolji je izvor vitamina. Vitaminski pripravci su podjednako vrijedni bez obzira je li vitamin sintetiziran kemijskim putem ili je dobiven iz povrća, voća ili druge namirnice bogate tim vitaminom (k tome su tzv. prirodni pripravci najčešće skuplji od sintetičkih). Što god mediji govorili, nekim se vitaminima moguće predozirati, što znači da višak nekih vitamina može biti štetan kao i njihov nedostatak. Uzimamo li uobičajenu hranu, teško se predozirati vitaminima, dok je to vrlo vjerojatno kod pretjerivanja s vitaminskim tabletama i sličnim pripravcima. Zdravi ljudi trebali bi glavninu godine uzimati vitamine iz hrane, a odluku o vitaminskim pripravcima najbolje je prepustiti liječniku.

Vitamina B12 u prirodnom obliku ima samo u namirnicama životinjskog porijekla. Svejedima je uvijek lakše postići uravnoteženu prehranu nego vegetarijancima, no to ne znači da je vegetarijanska prehrana opasna za zdravlje. Na tržištu se danas mogu naći industrijski proizvodi biljnog porijekla s oznakom 'obogaćeno vitaminom B12' (kvasac, sojino mlijeko i slične mliječne zamjene, sokovi, margarin). Istraživanja su pokazala da je apsorpcija takvog vitamina B12 sasvim zadovoljavajuća.

Vitamini se uništavaju toplinskom obradom

Dosta nutrijenata uništava se termičkom obradom, pa to vrijedi i za neke vitamine. Ima i suprotnih slučajeva, primjerice ukuhana rajčica sadrži više antioksidansa likopena nego sirova (inače, rajčica je vitaminska bomba). Također, dugo skladišteno voće i povrće bit će znatno siromašnije vitaminima nego ono koje je svježe ubrano te odmah skuhano i pojedeno. Savjetuje se jesti što više svježe sirove i kratko kuhane hrane, ali razlozi za takav savjet ne leže samo u vitaminima, nego u sveukupnim znanstvenim spoznajama o prehrani.

Vitamini B kompleksa debljaju

Vitamini B skupine iznimno su važni za brojne tjelesne funkcije. Istina, nazivaju ih i pojačivačima apetita, ali nećemo se udebljati zbog želje za hranom, nego samo ako previše jedemo.