Ako alergije nisu burne, ljudi ih nerijetko zanemaruju, ne znajući da neliječene alergije mogu izazvati i teške degenerativne bolesti. No nisu u pravu ni pesimisti koji misle da su alergije dijagnoza za cijeli život i da se nikako ne daju izliječiti.

Velik je problem prepoznati alergije. Navikli smo promatrati samo njihove simptome kao što su suzne oči, šmrcanje, problemi sa sinusima, osip na koži, peludna groznica. Međutim, alergije su zapravo podmukle i češće nego što mislimo. Mogu biti povezane s astmom, artritisom, upalom žučnog mjehura, upornom glavoboljom, Crohnovom bolešću, depresijom, psihotičnim ponašanjem te poprimiti oblik više od stotine drugih zdravstvenih tegoba koje na prvi pogled nemaju veze s alergijama

Ono što smatramo upalnim procesima zapravo mogu biti alergije. Naime, i alergije i upale povezujemo s istim simptomima: bol, oticanje, vrućina i crvenilo. Kad god imate alergiju prisutan je barem jedan od ovih simptoma. Ako je alergijska reakcija bliže koži, očita su sva četiri znaka – dobit ćete osip koji će izazvati oteklinu, crvenilo, osjećaj topline i bol. Kad se alergijska reakcija zbiva dublje (gdje ima manje živčanih završetaka), tkivo može biti oteklo, crveno i toplo, a da vi to i ne osjetite.

Ne postoje ni pravila kada i na što će se javiti alergija – netko cijeli život može bez problema primati penicilin ili jesti jagode, a onda odjednom bukne alergija, u blagom ili čak po život opasnom obliku. Djeca češće pate od alergija nego odrasli, no mnoge dječje alergije s vremenom se povuku, posebno kad su u pitanju one najčešće (na mlijeko, soju, kikiriki, ribu i slične, uobičajene namirnice).

Alergija je uvijek reakcija na nešto s čime tijelo dolazi u dodir ili što unosimo u tijelo. Iz nekog razloga tijelo to tumači neprijateljem/opasnošću i stvara antitijela. Osim alergija postoji i preosjetljivost na određene vrste hrane, a razlika je u antitijelima. Preosjetljivosti uglavnom nismo svjesni, ali je možemo ustanoviti dosta skupim testovima koje, nažalost, ne pokriva HZZO (za razliku od testova na alergije).

Čestice i tvari koje izazivaju alergije nazivamo alergenima, a najčešći alergeni nalaze se u hrani, kućnoj prašini, plijesni, dlakama i slini kućnih ljubimaca

Muči li vas alergija, prva dilema s kojom ćete se suočiti je na koji način se liječiti. Čini se da najbolje rezultate postižu alergičari koji su prihvatili ponešto od konvencionalnih, a ponešto od alternativnih metoda liječenja. Konvencionalna medicina jedina može brzo ublažiti simptome i spasiti život kod najdrastičnijih reakcija poput anafilaktičkog šoka od kojega se može umrijeti u nekoliko minuta (srećom, rijetko se događa). No, dugoročno gledano, alergije su pouzdan znak da nešto u našem okolišu ili načinu života nije u redu. Alternativa pokušava naći uzrok bolesti i liječiti čitavog čovjeka, a ne samo simptome odnosno usko, bolesno područje. Alternativne metode najčešće liječe promjenama prehrane i životnih navika, kao i nekim pripravcima od sastojaka iz prirode. Ipak, s alternativom valja biti vrlo oprezan: osim što su znanstveno neutemeljene, mnoge od tih metoda su i potpuno neučinkovite. Srećom, ima i onih koje su se u praksi pokazale pouzdanima na velikom uzorku bolesnika, pa će i brojni liječnici savjetovati njihovu primjenu bez obzira što za te metode nema uvijek znanstvenih objašnjenja.

Porast alergija u suvremenim gradovima vjerojatno je povezan s čovjekovim intervencijama - pesticidima, dodacima hrani i brojnim umjetnim materijalima u našem okolišu. Česte su i alergije na hranu od genetski modificiranih organizama jer tijelo vjerojatno novi sastav hrane tumači kao nešto nepoznato i potencijalno opasno.

Bez obzira za koji način liječenja ste se odlučili, kvalitetne promjene životnih navika i prehrane mogu pomoći kod većine alergija bez obzira na uzrok. Puno ćete učiniti obrocima od svježe sezonske, najbolje ekološki uzgojene hrane. Dobro je smanjiti unos hrane životinjskog porijekla (mesa, mliječnih proizvoda, jaja...) te rafinirane hrane (bijelog brašna, bijele riže i bijelog šećera)
Prehranu bazirajte na svježem povrću, voću, mahunarkama i žitaricama. Smanjite vlažnost prostorija u kojima dugo boravite ispod 50 posto kako biste izbjegli plijesan, iz kuće maknite čupave tepihe i sve ostalo u čemu se lako skuplja prašina, posteljinu mijenjajte jednom tjedno. Gdje god je moguće, umjetne materijale s kojima često dolazite u dodir zamijenite prirodnima.